BRISEL, Broj stranaca u Njemačkoj je prošle godine povećan za 177.300 ili 2,6 odsto, na sedam miliona koliko ih ima stalni boravak u ekonomski najačoj članici EU.
To je rekordan broj u posljednjih 15 godina.
Ubrzan priliv gastarbajtera eksperti obrazlažu boljim uslovima za zapošljavanje. U maju prošle godine Njemačka je, naime, otvorila svoje tržište rada za građane istočnoevropskih zemalja koje su postale članice EU.
Sa druge strane u posljednjih pet godina povećan je broj lica koja su u Njemačkoj dobila dozvolu za neograničen boravak, a dolaze iz zemalja koje nisu članice unije.
“Ukoliko se strancu dozvoljava stalni boravak i rad na teritoriji zemlje, i njegova zainteresovanost za integrisanje u društvo primjetno raste”, objašnjava Ilona Rizer iz Instituta njemačke ekonomije u Kelnu.
U prethodnih sedam godina u Njemačkoj je primjetno porastao broj građana iz postsovjetskih zemalja. Prema podacima Federalnog statističkog biroa u decembru 2004. godine na teritoriji Federativne Republike Njemačke živjelo je 493.00 državljana bivših sovjetskih republika, a u decembru prošle godine taj broj je uvećan za 21.000.
Najmnogobrojnija grupa pridošlica iz postsovjetskih republika su građani Ruske Federacije, čiji se broj od 2004. godine povećao sa 179.000 na 195.000.
U prethodnih sedam godina u Njemačkoj je najviše porastao broj Poljaka, sa 292.000 u 2004. na 468.000 u 2011. godini ili za 60 odsto. Ovakav skok broja poljskih gastarbajtera eksperti objašnjavaju ukidanjem organičenja za zapošljavanje žitelja zemalja istočne Evrope, nedavno priključenih Evropskoj uniji.
Priliv migranata iz zemalja zapadne Evrope u Njemačku manji je od očekivanog. Broj gastarbajtera iz Španije, Grčke i Portugala takođe raste, ali neznatno. Njemačko tržište rada ostaje zatvoreno samo za dvije takve države – Bugarsku i Rumuniju.
Izostao je masovni priliv migranata iz zemalja EU zapalih u krizu, iako se osjeća da postoji interesovanje, pošto je tražnja tečajeva njemačkog jezika u tim zemljama u porastu.
Još jedan razlog što nema naglog skoka radne migracije iz južnoevropskih zemalja u Njemačku krije se u tome, što pojedini strani stručnjaci žele da se presele u velike njemačke megapolise, dok se većina radnih mjesta nudi u provincijskim gradovima.
Očekivanja njemačkih eksperata vezana za nagli skok radnih migranata u Njemačku iz zemalja EU zapalih u ekonomske probleme, nisu se opravdala. Ilona Rizer smatra da bi razlog za to mogla da bude jezička barijera, pošto je u Španiji, Grčkoj i Portugalu njemački jezik u školama rijetko zastupljen. “Većinu radnih mjesta u Njemačkoj nude manje firme, a kako bi se posao dobio neophodno je znanje njemačkog jezika”, objašnjava saradnica Federalne agencije za zapošljavanje Marion Rang, odgovorna za privlačenje stranih visokokvalifikovanih stručnjaka. Tanjug