PARIZ, U Njemačkoj vlada najveća nejednakost u evrozoni, pokazala je studija njemačkog instituta za ekonomske studije DIW.
Prosječna vrijednost imovine građanina istočnog dijela Njemačke, nekadašnje Njemačke Demokratske Republike, je 41.000 evra dok je prosječna vrijednost imovine stanovnika zapadne Njemačke 94.000 evra, prenosi list Poan.
Nejednakost je prisutna i među polovima, jer su Nijemci u prosjeku bogatiji od pripadnica suprotnog pola za 27.000 evra.
Prilikom određivanje imovinskog stanja građana uračunita je visina ušteđevine, osiguranja, nakita i vrijednost posjedovanih nekretnina, ali ne i vrijednost automobila, niti novac čuvan u gotovini.
U Njemačkoj je situacija ista kao i na globalnom nivou, jer su bogati u posljednjoj deceniji postali još bogatiji, a siromašniji još siromašniji, pokazala je studija.
Prosječna vrijednost imovine najbogatijeg dijela njemačke nacije u posljednjih pet godina porasla je sa 787.000 evra na 817.000 evra, dok je imovina nezaposlenih Nijemaca prepolovljena i sada ne prelazi 18.000 evra.
Prosječno imovinsko stanje parova bez djece iznosi 216.000 evra, dok domaćinstva sa jednim djetetom iznosi 62.000 evra, a petočlane porodice 44.000 evra.
Oko 20 odsto njemačke populacije ne posjeduju nikakvu imovinu, dok je situacija među nezaposlenima daleko lošija, jer je dvije trećine nezaposlenih Nijemaca bez ikakve imovine.
Trećina Nijemaca je zadužena, a broj prezaduženih građana raste.
Stručnjaci DIW-a su izračunali da koefecijent Džini (Gini) u Njemačkoj iznosi 0,78.
Džini koeficijent je mjera jednakosti raspodjele dohotka koja se približava nuli, ukoliko se radi o savršenoj jednakosti, odnosno oko jedinice, ukoliko se radi totalnoj nejednakosti.
Iako je sadašnji koeficijent u Njemačkoj pao u odnosu na 2007. godinu, kada je iznosio 0,799, on je i dalje daleko viši nego u ostalim evropskim zemljama.
U studiji se naglašava da je neophodna politička reforma kako bi minimalna cijena rada u Njemačkoj po satu, koja trenutno iznosi 8,50 evra, bila povećana što će svakako popraviti imovinsku kartu građana i to prije svega onih najugroženijih. Tanjug
