BIJELJINA, Uprkos velikim očekivanjima da će ovogodišnja sezona za pčelare Semberije i Podmajevičkog kraja biti uspješna, poslije paše bagrema, bagremca i livada košnice su neuobičajeno prazne, samo desetak kilograma meda po jednom društvu.
Ovo tvrde pčelari iz gotovo svih podmajevičkih sela.
– Nešto se događa sa bagremom. Dobro je cvjetao ali je slabo medio. Prethodnih godina imali smo prinos oko 20 kilograma meda po košnici, ali sada je to prepolovljeno. Vremenske prilike nisu bile povoljne, pa zato očekujemo da od lipe bude više meda – kaže pčelar Marko Jović iz loparskog sela Tobut.
Slično je bilo i u velikim pčelinjacima semberskih pčelara. Osim meda bilo je i manje polena, koji se, takođe, dosta traži na tržištu.
– Da bi sačuvali pčele samo smo malo prikupljali polen. Sve smo ostavljali njima da se prehrane. Zato budućnost pčelarenja u ovom dijelu Srpske vidim u sijanju medonosnog bilja – kaže Jović i dodaje da opština Lopare planirala da u blizini većih pčelinjaka finansira sadnju medonosnog drveta evodija.
– To bi bilo veoma značajno prije svega u proizvodnji zdravog meda – naglašava Jović.
Da sezona nije dobra govore podaci i iz drugih krajeva Srpske gdje se proizvođači meda žale na loše vrijeme i pojavu “pčelinjeg kanibalizma”. Posebno interesantno biće u najmedonosnijem kraju RS Hercegovini gdje pčelari već sada najavljuju mnogo slabiju sezonu od prethodnih.
Spas u “nomadskom pčelarenju”
Jović naglašava da za razliku od semberskih pčelara, koji svoje pčele prevoze na paše čak i do Romanije, na Majevici su stacionirani na jednom mjestu.
– Iskustvo govori da je, osim sadnje medonosnog bilja, jedna od mjera boljeg pčelarenje i prevoz pčela na medonosna mjesta – kaže Jović i dodaje da je već počeo sa pripremama za izradu prikolica za prevoz košnica i ostale opreme koja je neophodna u takozvanom “nomadskom pčelarenju”.
– Ako želim više meda u košnicama onda je “nomadenje” neophodno – naglasio je Jović. Glas Srpske