ZAGREB, Ruska energetska kompanija Gasprom potvrđuje da su u toku pregovori s hrvatskim državnim preduzećem Plinacro o gradnji gasovoda Južni tok.
“Na osnovu rezultata Predinvesticione faze Gasprom i Plinacro raspravljaju o uslovima akcionarskog Sporazuma o zajedničkoj projektnoj kompaniji sa svrhom njenog kasnijeg osnivanja. Konačna ruta gasovoda Južni tok objaviće se nakon donošenja konačne odluke o investiciji”, rekla je za T portal Margarita Melikian iz Gasproma.
Nakon nagađanja zagrebačkog Jutarnjeg lista da se Gasprom razišao s Mađarskom i odlučio da tranzitni pravac preusmjeri kroz Hrvatsku, Plinacro je još zagonetnije poručio da je na Rusima sva odluka, do koje može doći “za nedjelju dana, za mjesec dana ili do kraja godine”.
U zbrku neimenovanih izvora u petak se ubacio i anonimni izvor iz mađarskog Ministarstva nacionalnog razvoja i poslovnom dnevniku Napi Gazdasagi rekao da Južni tok neće zaobići Mađarsku. Navodno Mađarska priprema svoj dio planova za Južni tok odgovarajućom brzinom i konačnu odluku očekuje do kraja godine, baš kao i Plinacro.
Hrvatska tek sada, nekoliko mjeseci prije odlučivanja o konačnoj trasi gasovoda, s Gazpromom pregovara o uvjetima osnivanja zajedničke kompanije. To ni ne čudi, jer je Vlada na rusku ponudu reagovala tek 2010. godine potpisivanjem međuvladinog ugovora na sastanku bivše premijerke Jadranke Kosor s tadašnjim ruskim premijerom Vladimirom Putinom, tri godine kasnije od njegove najave Južnog toka 2007. godine na Energetskom samitu u Zagrebu.
Na sporost i neodlučnost hrvatske Vlade požalio se i ambasador Rusije u Hrvatskoj Robert Vartanovič Markarjan i rekao da se ne računa na tranzitni pravac. “Problem je u tome što Hrvatska neće biti tranzitna zemlja, nego će joj od glavnog gasovoda biti izgrađen priključak samo za njene vlastite potrebe. Bilo bi drugčije da je hrvatska strana na vrijeme i brzo reagovala na našu ponudu”, poručio je Markarjan, nezadovoljan klimom u zemlji prema ruskim ulaganjima za koja kaže da ih “neko sistemski minira”.
Sada Gasprom opet pregovora o dvije godine starom ugovoru, ali ne želi otkriti skreće li time ipak tranzitni pravac u Hrvatsku. Ako se to dogodi, do kraja godine Hrvatska bi imala koristi od iznajmljivanja dijela gasovoda koji bi prolazio kroz zemlju, prema nekim procjenama oko 24 miliona kuna godišnje (3,2 miliona evra), a gradio bi se zajedničkim sredstvima Gasproma i Plinacroa. Ostanu li odredbe iz moskovskog ugovora nepromjenjene, sa gasovoda će u Hrvatsku voditi samo jedan dodatni krak. tportal.hr