ZAGREB, U Hrvatskoj bi sledeće godine bez posla moglo da ostane više desetina hiljada ljudi, a Vlada procjenjuje da će biti ukinuto 63 000 radnih mjesta, dok najcrnje prognoze idu i do 150 000 otpuštenih radnika.
Iz Zagreba najavljuju da se otpuštanja, prije svega, očekuju u ugroženim granama privrede, kao što su brodogradnja i prerada drveta, kao i privrednim djelatnostima – trgovini, turizmu i građevinarstvu.
Hrvatsko udruženje poslodavaca procjenjuje da će do kraja godine u tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji bez posla ostati oko 4 000 radnika, od kojih su nekima već uručene radne knjižice, odnosno nisu im produženi ugovori na određeno vrijeme.
Građevinske firme u Hrvatskoj zapošljavaju 85 000 ljudi, pa bi, uz krizu stanogradnje u kojoj, zbog oštrijih kredita, nema ko da kupi stanove, bez posla moglo da ostane više od 10 000 ljudi.
Restrukturisanje i privatizacija brodogradnje, koja se mora provesti do marta 2009. godine, mogu dovesti do otpuštanja više hiljada ljudi.
Ako kriza na tržištu kapitala postane dovoljno duga, višak radnika javiće se i u finansijskom sektoru, prvo u brokerskim kućama i društvima koja upravljaju investicionim fondovima, od kojih je najmanje deset već u teškom položaju.
U iščekivanju krize i mjera protiv nje, Hrvati masovno koriste potrošačke kartice, pa se u decembru, zbog praznika, očekuje potrošnja od 12 milijardi kuna (1,7 milijardi evra), što je za tri milijarde kuna (oko 422 miliona evra) više nego u ostalim mjesecima u godini.
Hrvati su već dužni bankama 120 milijardi kuna (17 milijardi evra), od čega 51 milijarda kuna (7,2 milijarde evra) otpada na potrošačke kredite, dok tri miliona građana ulazi u minuse na računima, čija ukupna suma iznosi 15 milijardi kuna (više od dvije milijarde evra) – sve to uz prosječnu platu od 4.978 kuna (oko 700 evra).