U Grčkoj zbog krize odriču se i djece

ATINA, U Grčkoj, koja je na ivici bankrota, sve je više slučajeva da su roditelji presiromašni da bi se brinuli o vlastitoj djeci, pa ih ostavljaju u domovima.

EU Grčkoj nameće žestoke mjere štednje, ali se čini da one ne popravljaju ništa, već samo dodatno uništavaju grčku ekonomiju, prenosi “Vašington post”. Podaci su poražavajući i pokazuju da su grčki gradovi u sve gorem stanju, a nezaposlenost je za godinu dana porasla sa 13,3 na 18,8 odsto.

Jedna od posljedica mjera štednje, stezanja pojasa i budžetskih rezova su pretrpane javne bolnice kojima hronično nedostaje svega, od špriceva do zavoja.

Grčka finansijska kriza otišla je toliko daleko da se roditelji zbog siromaštva odriču onog najvrednijeg što imaju – vlastite djece, prenosi Bi-Bi-Si.

“Neću se vratiti po Anu jer se ne mogu brinuti za nju. Molim vas, dobro je čuvajte. Njena majka”, poruka je koju su jednog dana pronašle vaspitačice u vrtiću na odjeći jedne četvorogodišnje djevojčice.

Sve veći broj ovakvih i sličnih slučajeva odbačene djece šok su za grčko društvo, u kojem su porodične veze važne i snažne.

U posljednja dva mjeseca pravoslavni sveštenik Antonios, koji vodi centar za mlade siromašne Grke, pronašao je četvoro djece pred svojim vratima, a najmlađe od njih imalo je svega nekoliko dana. Antonios je rekao da su u posljednje dvije godine imali stotine slučajeva gdje ih roditelji mole da preuzmu brigu nad njihovom djecom, jer se oni više ne mogu brinuti za njih.

Poznat je i slučaj kada su se roditelji blizanaca obratili jednoj humanitarnoj službi da im pomognu hraniti djecu, koja su bila zadržana u bolnici zbog pothranjenosti jer je i majka bila toliko pothranjena da nije mogla dojiti djecu.

SOS dječije selo odbija uzeti pod svoju brigu djecu koje se roditelji odriču zbog ekonomske potrebe, uz obrazloženje da se oni brinu samo o djeci koja su žrtve nasilja, a slično je i sa ostalim udruženjima za brigu o djeci.

Kada je krizni budžet srezao trećinu programa koji su se bavili zavisnicima droge i pitanjem kriminala, počeo je da raste broj beskućnika, samoubistava, zločina i HIV pozitivnih lica (najčešće zbog intravenoznog korištenja teških droga).

Grčka je bila prisiljena srezati javnu potrošnju, što je značilo da su smanjene penzije, te uvedeni porezi najsiromašnijima kroz račune za struju, zbog čega su zabilježeni brojni zahtjevi građana da im se iskopča struja, jer nemaju od čega plaćati struju i “porez na siromaštvo”.

Smanjenje javne potrošnje srezalo je i državne plate i radna mjesta zbog čega je potrošnja građana svedena na minimum, a to je uzrokovalo deficite i velike gubitke privatnim kompanijama.

Rezultat mjera štednje je grčka privreda bačena na koljena i socijalna kriza, prenosi Vašington post.

Predsjednik Sindikalne federacije grčkih bolničkih ljekara Dimitris Varnavas izjavio je da je grčka kriza prestala biti finansijska i postala humanitarna kriza.

Vođe dvije najsnažnije evropske ekonomije – njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola  Sarkozi susreli su se u ponedjeljak kako bi razgovarali hoće li EU odobriti Grčkoj paket za spas tzv. beilaut, koji je uslovljen dodatnim mjerama štednje.