SARAJEVO, Agencija za rad i zapošljavanje BiH u novembru je, prvi put nakon dvije godine, zabilježila povećan broj nezaposlenih lica, kojih sada u odnosu na prethodni mjesec na biroima rada ima više za oko 2 000.
Pomoćnik direktora Agencije za međunarodno i domaće tržište rada Asim Ibrahimagić je na današnjoj konferenciji za novinare precizirao da je najveći broj ljudi koji je ostao bez posla iz oblasti automobilske industrije.
“Izgleda da ćemo u ovom dijelu imati najveći problem kako sačuvati radna mjesta. Očekuje se da će se, u tehnološkom smislu, smanjenje proizvodnje odraziti i u oblasti proizvodnje metala”, rekao je Ibrahimagić i dodao da će Agencija prave rezultate udara ekonomske krize u BiH imati u februaru naredne godine.
Ibrahimagić je ocijenio da ovo i dalje statistički predstavlja pozitivno kretanje, jer je zaposleno 38 310 radnika više nego prošle godine.
“Bojim se da će nam ekonomska kriza ponovo donijeti probleme u ovoj oblasti, pa se od vlada Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, kao i Savjeta ministara BiH, očekuje da mjerama iz ekonomsko-fiskalne politike omoguće da situacija bude prevaziđena”, izjavio je Ibrahimagić.
Agencija za rad i zapošljavanje uputila je inicijativu Ministarstvu civilnih poslova BiH za izmjenom člana 5. Sporazuma o socijalnom osiguranju između Slovenije i BiH, koji je stupio na snagu 1. jula, a prema kojem pravo na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenosti imaju samo ona lica iz BiH koja rade kod slovenačkih poslodavaca i imaju stalno mjesto prebivališta u toj zemlji.
“Izmjenom ovog člana, našim građanima koji nemaju stalnu dozvolu za rad i ne borave trajno u Sloveniji, omogućio bi se ravnopravan tretman i primjena osnovnih principa i standarda na kojima počivaju ugovori o socijalnom osiguranju”, objasnila je viši savjetnik za međunarodno tržište rada Zorica Babić.
Direktor Agencije Huso Sarić je dodao da bi izmjenom ovog člana građani BiH poslije otkaza bili na teretu Agencije za zapošljavanje Slovenije, a ne BiH.
On je naglasio da su u razgovorima sa relevantnim predstavnicima iz ove zemlje saznali da bi u slučaju postignutog dogovora oko izmjene spornog člana, Slovenci za isplatu novčane naknade izdvojili oko 30 miliona evra.
“Ukoliko ne dođe do izmjene ovog člana, otpušteni radnici neće moći ostvariti pravo na novčanu naknadu u BiH, jer je njihov doprinos za nezaposlenost izdvojen u državama u kojima rade. To znači da radnici automatski ostaju bez sredstava na koja bi imali pravo na osnovu nezaposlenosti “, istakao je zamjenik direktora Agencije Slobodan Gajović.
Ovim sporazumom obuhvaćeno je zdravstveno osiguranje, penzijsko-invalidsko osiguranje, dječiji dodatak, naknade porodiljskog odsustva i oblast nezaposlenosti.
Obnovljena kvota radnih dozvola za 2009. godinu u Sloveniji, u kojoj radi najviše radnika iz BiH, je sa 32 000 smanjena na 24 000.
Najave o smanjenju kvota radnih dozvola stižu i iz Hrvatske pa je za očekivati da naši građani koji nemaju stalno mjesto boravka u tim zemljama, budu na teretu Zavoda za zapošljavanje u BiH.
Najava o otpuštanju sezonskih radnika iz BiH, kojih u Crnoj Gori ima oko 8 000, za sada nema.