BANJALUKA – Da radna snaga ne odlazi samo put inostranstva, nego i suprotno, iz inostranstva dolazi u BiH, govore podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojima je lani izdato 2.908 radnih dozvola u BiH, što je za 315 dozvola više nego godinu ranije.
“Od ovog broja u Federaciji BiH je izdato 1.848, u Republici Srpskoj 920, a u Brčko distriktu BiH 140 radnih dozvola”, podaci su ove agencije.
Radne dozvole izdaju nadležne službe i zavodi za zapošljavanje.
U Zavodu za zapošljavanje RS su kazali da je u prvih šest mjeseci ove godine izdato 575 radnih dozvola stranim državljanima, dok su u Federalnom zavodu za zapošljavanje istakli da zbog kvara na aplikaciji nisu nam u mogućnosti dostaviti tražene podatke.
Kako navode iz Agencije, najviše dozvola je lani izdato u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.
“Nakon te djelatnosti slijedi poslovanje nekretninama za koje je izdato 356, dok je za prerađivačku industriju izdato 268 radnih dozvola”, stoji u izvještaju o radnim dozvolama ove agencije.
Kako je navedeno, u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti je izdato 237 dozvola za rad, za umjetnost, zabavu i rekreaciju 224, a za obrazovanje 207.
Prema ovim podacima, najviše radnih dozvola je izdato državljanima Srbije, i to 733, dok je državljanima Turske izdata 331 dozvola.
“Državljanima Hrvatske je izdato 170 radnih dozvola, a državljanima Kine 147 dozvola”, istaknuto je u Agenciji.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da su 54 dozvole izdate državljanima Njemačke, 24 osobama sa državljanstvom Austrije, a državljanima SAD 42 radne dozvole.
“Državljanima ostalih država je izdato 385 dozvola, licima sa državljanstvom Ruske Federacije 45 dozvola, dok je Italijanama izdato 110 dozvola”, navedeno je u izvještaju.
Među licima kojima su još izdate dozvole za rad su i državljani Libije, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Jordana i drugih država.
Kada je u pitanju kvalifikaciona struktura, najviše dozvola je izdato stranim državljanima sa visokom stručnom spremom, i to 1.393 dozvole, dok za osobe sa višom stručnom spremom nije izdata nijedna dozvola.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da se definitivno mora naći neko rješenje za nedostatak radne snage na ovim prostorima.
“Mi ćemo morati tražiti neku alternativu ukoliko se nastavi ovakav odlazak ljudi. Prije svega treba iskoristiti sve moguće resurse kako bi se naša radna snaga zadržala na ovim prostorima i neophodno je stvoriti bolji poslovni ambijent, a ako se desi toliki nedostatak radne snage, svakako da ćemo morati pribjegavati i nekim drugim rješenjima”, rekao je Škrebić za “Nezavisne”.
Podsjetio je da u RS najviše nedostaje vozača, ali i radnika metalske struke, kao i zdravstvenih radnika.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da plate na ovim prostorima nisu takve da bi privukle znatniji broj radnika iz inostranstva.
“Tek kroz rast plata u budućem vremenu se može očekivati da više stranih državljana dođe ovdje”, ističe Trivić.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, istakao je da će BiH morati pokušati uvoziti radnu snagu kako bi nadomjestila nedostatak radnika.
“Ovo što nam se trenutno dešava je jednosmjeran proces i nama će, da bi ekonomija rasla, nedostajati radne snage. Poslodavci su već imali sastanak sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH na temu kako da se liberalizuje proces izdavanja dozvola”, rekao je Smailbegović, te dodao da je za dobijanje radne dozvole za stranca u BiH potrebno oko pola godine, a sama procedura je, naglašava, komplikovana. Nezavisne novine