SARAJEVO – Kao jedan od najvažnijih globalnih ekonomskih sektora, turizam stvara radna mjesta, potiče izvoz i stvara prosperitet u mnogim zemljama. Izvještaj “World travel & tourism council” (Svjetsko turističko vijeće-WTTC) je ukazao na to da ovaj sektor sačinjava 10,4 odsto globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) te da u njemu radi 9,9 odsto svjetske radne snage.
U indirektne koristi i finansijske benefite koji se uračunaju u korist od turizma ubrajaju se i investicije firmi i pojedinaca u turizam, novac koji vlast troši na usluge u vezi sa turizmom, te nabavke firmi i države za potrebe rada u sektoru turizma. Takođe, ubraja se i trošenje direktnih i indirektnih zaposlenika u turizmu te ukupan doprinos na rast BDP-a i zaposlenosti.
Izvještaj WTTC-a je ukazao na to da je direktni doprinos turizma BDP-u u 2017. godini 799,7 miliona KM, odnosno oko 2,6 odsto BDP-a. Ovaj iznos će u 2018. narasti na 840,6 miliona KM i odražava ekonomske aktivnosti hotela, putničkih agenata, avioprevoznika i ostalih prevozničkih firmi, ali i restorana te industrije za zabavu. Do 2028. godine direktan doprinos turizma BDP-u će narasti na 1,41 milijardu KM i predstavljaće 3,4 odsto BDP-a.
Što se tiče šireg doprinosa turizma BDP-u što uključuje i investicije, nabavke i potrošnju zaposlenih u industriji, procjene WTTC-a su da je ta cifra u 2017. iznosila 2,94 milijarde KM i predstavljala je 9,6 odsto BDP-a. U 2018. će narasti na 3,1 milijardu KM dok će u 2028. se popeti na 5,23 milijarde KM i predstavljaće 12,6 % BDP-a.
Sektor turizma i putovanja u 2017. direktno je odgovoran za 23 hiljade poslova što čini 3,2 odsto ukupno zaposlenih, a u 2018. ta cifra će se povećati na 24 hiljade radnih mjesta. U radna mjesta spadaju i zaposleni u hotelima, turističkim agencijama, avioprevoznicima i drugim uslugama prevoza kao i aktivnosti restorana i industrije zabave. Do 2028. godine u turizmu će direktno raditi oko 30 hiljada ljudi, što će predstavljati rast od 2,2 odsto u narednih deset godina.
Paralelno s tim, ukupan doprinos radnih mjesta koje turizam stvara uključujući i zaposlene kroz investicije, nabavke i potrošnju zaposlenih u turizmu, bio je 81.500 u 2017. godini i čini 11,2 odsto ukupno zaposlenih. Ova cifra će se do 2018. narasti na 83.500, a u 2028. sektor turizma će direktno i indirektno zapošljavati oko 103.000 ljudi.
Sektor turizma i putovanja je u 2017. privukao 326,5 miliona KM kapitalnih investicija i očekuje se rast ove cifre u 2018. u omjeru od 6,3 odsto, dok će u 2028. godini ova cifra iznositi 575,4 miliona KM.
S obzirom na to da BiH strani državljani posjećuju kako iz turističih razloga tako i iz poslovnih, WTTC je izračunao i razliku između ove dvije vrste turista u doprinosu BDP-u.
Tako navode da trošenje turista koji su u BiH došli na odmor predstavlja 73,9 odsto ukupnog direktnog doprinosa turizma BDP-u, dok ostatak otpada na poslovne posjete. Strani turisti troše mnogo više od domaćih turista i na strance otpada 62,5 odsto potrošenog novca.
Broj posjeta
Broj posjeta turista BiH raste iz godine u godinu. Tako su u periodu januar-decembar 2017. turisti ostvarili 1.307.319 posjeta, što je više za 13,7 odsto u odnosu na isti period 2016. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su ostvarili 2.677.125 noćenja, što je više za 12,3 odsto u odnosu na godinu ranije.
Broj noćenja domaćih turista veći je za 3,8 odsto, dok je broj noćenja stranih turista povećan za 16,2 odsto u odnosu na isti period 2016. godine.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,5 odsto dok je ostatak učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (11,8 odsto), Srbije (8,1), Turske (7,3), Italije (5,7), Slovenije i UAE sa po (5,3) i Poljske (4,8), što je ukupno 48,3 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 51,7 odsto noćenja.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Malta sa prosječnim zadržavanjem od 5,8 noći. Slijede Kuvajt sa 3,7 noći, Irska sa 3,5 noći, Iran i Katar sa po 3,3 noći, te Francuska i Rumunija sa po 3,1 noći.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,2 odsto.
Faktor.ba