BEOGRAD, Građani Srbije koji više nisu u stanju da vraćaju bankama rate za kredite i kartice, kao i za dozvoljeni minus na teškim su mukama, jer svakodnevni rast zateznih kamata tjera ih u bankrot.
Uz to, oni koji su se zadužili prije 2011. godine, dok nije stupio na snagu Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, na vratu imaju i utjerivače, agencije kojima su banke prodale dug svojih klijenata i advokatske kancelarije. Tako da i banke i izvršitelji jure svoj novac koji je i do osam puta veći od prvobitnog duga. Za samo 20.000 dinara duga, klijenti, u nekim slučajevima, moraju da vrate i do 185.000 dinara.
Kamate na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu su od 18 do 30 odsto na godišnjem nivou, dok za nedozavoljeni minus iznose od 22 do 74 odsto godišnje. Beograđanin B. P. ostao je dužan 2007. godine jednoj stranoj banci 38.800 dinara za dozvoljeni minus. Za dvije godine, njemu je dug “narastao” na 90.000 dinara. Dogovorio se da ovu obavezu otplaćuje u ratama. Uspio je da namiri 70.000 dinara, a preostalih 20.000 dinara nije mogao, jer je ostao bez posla.
– Pozvali su me iz jedne agencije i rekli da su otkupili moj dug od banke, koji je za to vrijeme narastao na 155.880, – kaže B. P. – Dogovorili smo se da im to otplatim tako što će mi otpisati dio kamate, dio sam im platio odmah (40.000), a ostalo da im vraćam na rate. Prema evidenciji agencije, uplatio sam im 70.000 dinara, i ostalo je još dvadesetak da ga zatvorim. Međutim, u tom periodu izgubio sam posao i nisam imao da plaćam te rate. Pošto dug nije bio u potpunosti zatvoren agencija je angažovala advokatsku kancelariju da prinudno naplati dug, a izračunali su da sada iznosi 185.000. Tako je, kažu, sistem izračunao. Advokatska kancelarija mi je ponudila i “olakšicu”, da mi svaki mjesec “skidaju” po 16.500, to je, eto, ono što oni mogu. A kad ja nisam pristao na takav “dogovor”, rekli su da će krenuti da mi popisuju imovinu, stave zabranu na platu,. sve dok ne naplate čitav “dug”.
Naplata po zakonu
Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga propisano je da potraživanja od građana banke mogu da ustupaju samo bankama – navode u Narodnoj banci Srbije. – S druge strane, u vrijeme kada ovaj zakon još nije bio na snazi i nije počela njegova primjena, na ustupanje potraživanja od građana primjenjivala su se pravila Zakona o obligacionim odnosima. U slučaju kada je kod potraživanja ustupljenih – prodatih prije 5. decembra 2011. godine već došlo do promjene na strani povjerioca u ugovornom odnosu, načelno ne postoje pravne smetnje za namirenje povjerilaca u ovim slučajevima. Novosti