BEOGRAD, Danas 40 odsto građana smatra da živi lošije od svojih roditelja, a gotovo trećina misli da će njihova djeca živjeti gore, pokazuju najnoviji podaci.
U traženju ocjene o tome kako nam je, dobijen je dominantan odgovor da je najgore na planu životnog standarda i privrede.
Naredna godina će, prema svim ekonomskim pokazateljima i mišljenju velikog broja ekonomista, biti pravi nasljednik svih teškoća koje smo imali i u godini na izmaku.
Republički zavod za razvoj (RZR) izvan stranačko-političkih kalkulisanja pomno i ozbiljno prati ekonomsku stvarnost i moguće trendove. Njihove analize tačno markiraju osnovne rizike u 2011. godini.
“Na makroekonomskom planu to su visoka nezaposlenost, visok deficit tekućih obaveza države, veliki javni dug koji je dostigao 38,1 odsto bruto društvenog proizvoda i svakako inflacija. Takođe, zaduženost i nelikvidnost privrede je velika, a jedna trećina firmi u Srbiji je u blokadi duže od tri godine i sve to neće nestati ni dogodine”, kaže Edvard Jakopin, direktor RZR, uz napomenu da sve to “može da izazove socijalne probleme i orijentaciju Vlade na ostvarivanje kratkoročnih populističkih ciljeva i usporeno sprovođenje reforme javnog sektora”.
U sagledavanju naših makroekonomskih prioriteta jedan od članova Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Vladan Živanović, generalni direktor kompanije Majkrosoft u Srbiji, ima jasan stav.
“Prvo, potrebno je održati kontinuitet agresivnog usklađivanja sa EU. Drugo, stabilnost domaće valute je veoma bitna i očekujemo da država nastavi da čini napore u tom pravcu. Treće, održivost budžeta i investiranje države u dalje razvojne i infrastrukturne projekte je faktor koji će omogućiti i privredi da se lakše i brže oporavi uz bolju sliku o nama u svijetu”, navodi Živanović.
U novembarskom izvještaju „Den i Bredstrit“, jedna od najpoznatijih agencija za utvrđivanje rejtinga, zadržala je za Srbiju rejting DB4d, što znači da imamo umjeren rizik poslovanja. Da bi ta ocjena ostala, a to je važno zbog priliva kapitala spolja, valja štošta uraditi na domaćoj sceni. Pitanje kursa prije svega.
Za devet mjeseci ove godine zbog rasta evra poslovne banke na osnovu svojih obaveza prema privredi i stanovništvu ostvarile su negativne kursne razlike u visini od čak 88 milijardi dinara. Otuda je, pored promjene strukture privrede i stvaranja uslova za stalni rast izvoza, svijež investicioni kapital naša nasušna potreba.
“Naša poreska politika odgovara samo špekulativnim investitorima koji rade po sistemu ‘uđi, izađi i gotovo’, isisavajući kapital iz naše privrede. Rijetki su institucionalni investitori koji su došli sa idejom da ovde ostanu, ostvaruju profit i reinvestiraju ga u našoj zemlji. Dodatne probleme stvara i sistem selektivnog subvencionisanja otvaranja radnih mjesta, što neke investitore stavlja u povoljniji položaj”, procjenjuje Mahmut Bušatlija, konsultant za strana ulaganja.
Domaći izvori kapitala i kredita su nepovoljni i u suštini kratkoročni i teško da će se u narednih dvanaest mjeseci to bitno poboljšati. Znaju to i privrednici i bankari, zna to i država koja ne smije da čeka sa reformama, ocjenjuje Goran Pitić, nekadašnji ministar i sadašnji prvi čovjek „Sosijete ženeral banke“.
“Godina 2011. biće još jedna godina velikih izazova. Neizvjesnost je i na svjetskom tržištu, od kojeg u velikoj mjeri zavisi i poslovanje srpske privrede. Najveći rizik pred nama je kvalitet sprovođenja reformi, ali i karakter novog izbornog ciklusa. Ipak, postoje faktori koji će pozitivno djelovati na kreditni rizik Srbije u toku 2011. godine, kao na primjer nastavak uspješne saradnje sa MMF-om, ubrzana saradnja i približavanje EU, nastavak blagog ekonomskog rasta koji je i te kako značajan”, kaže Pitić.
Kao poseban paradoks koji ometa zdravije poslovanje privrede, a ne traži neke posebne napore osim angažovanosti i upornosti ministarstava, jeste situacija sa propisima. Rok za sprovođenje sveobuhvatne reforme propisa istekao je 30. juna ove godine. “Od ukupno 214 preporuka za unaprjeđenje pravnog okvira koje je usvojila Vlada Republike Srbije, do danas je prema javno dostupnim podacima sprovedena svega 31”, precizira Violeta Jovanović, izvršni direktor NALED-a. Blic