Tvrtković: Novac za kapitalne projekte i po deset godina leži na računima institucija

• • Javne nabavke, zapošljavanje i nerealizovana kapitalna ulaganja najčešće zamjerke revizora

  • Dvadeset institucija bez značajnih preporuka

SARAJEVO – Pojedine institucije u BiH ni nakon 10 godina nisu realizovale višegodišnja kapitalna ulaganja, iako su im sredstva odobrena i rezervisana. U 2023. godinu je preneseno 170 miliona KM nerealizovanih budžetskih sredstava.

Rekao je to u pisanom intervjuu za CAPITAL generalni revizor Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine Hrvoje Tvrtković.

Tvrtković dodaje da pored toga veliki broj zamjerki revizora odnosi na javne nabavke, ali i da ima pomaka, te da postoje institucije kojima revizori ne pronađu niti jednu značajniju zamjerku.

CAPITAL: Da li postoje institucije koje odbijaju saradnju, opstruišu ili onemogućavaju reviziju?

Tvrtković: U dosadašnjem radu nismo naišli na takvu vrstu problema. Svake godine smo u obvezi revidirati 74 institucije BiH, tako da su institucije navikle na reviziju i postoji zadovoljavajući stupanj suradnje. Kancelarija je, u dva navrata radila i finansijsku reviziju Javnog RTV servisa prema zahtjevu Parlamenta. Postoji još nekoliko institucija javnog sektora na nivou BiH koje nisu predmet revizija koje sprovodimo, što je rezultat trenutnih zakonskih rješenja.

Realizacija  višegodišnjih kapitalnih ulaganja veoma neefikasna

CAPITAL: Šta su najčešće zamjerke revizije na rad ključnih organa, ministarstava, UIO BiH?

Tvrtković: Institucije sa kompleksnijim poslovnim procesima, većim brojem zaposlenih i većim budžetima imaju i veći broj uočenih nedostataka i datih preporuka. Realizacija  višegodišnjih kapitalnih ulaganja institucija BiH je veoma neefikasna. To rezultira gubitkom vrijednosti sredstava u uslovima inflacije, ali i neispunjavanjem svrhe kapitalne investicije koja veoma često ima direktan uticaj na živote građana. Dodatno, neefikasna realizacija kapitalnih ulaganja  za sobom povlači stvaranje drugih budžetskih izdataka, kao što su npr. troškovi zakupa. Imamo primjere višegodišnjih kapitalnih ulaganja koja nisu realizovana ni nakon 10 godina, a sredstva su odobrena i rezervisana. U 2023. godinu je preneseno je 170 miliona KM nerealizovanih budžetskih sredstava. Mnoge institucije još uvijek nisu uskladile svoje pravilnike o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji sa relevantnim odlukama Savjeta ministara BiH, iako su to bile u obvezi uraditi u 2014. godini. Na ovu neusklađenost ukazujemo godinama i smatramo da desetogodišnja neusklađenost ključnog internog akta kojim se institucija rukovodi nije prihvatljiva.

CAPITAL: Kako ocjenjujete pitanje javnih nabavki i zapošljavanja?

Tvrtković: Javne nabave su problem koji se pojavljuje kod velikog broja institucija. Ovdje svaki nalaz može biti značajan ako ukazuje na to da institucija nije dobila najbolju vrijednost za novac, što je osnovni cilj sprovođenja javnih nabavki. Još uvijek u velikom broju procedura javne nabavke imamo samo jednu ponudu. To je nešto što kao društvo ne bismo smjeli prihvatiti kao normalno. Prisutni su problemi u oblasti radnih odnosa, koji se, prije svega, odnose na angažovanje putem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu obavljati na taj način, zapošljavanje na određeno vrijeme bez konkursa, nastavljanja obavljanja dužnosti rukovodstva institucija nakon isteka mandata i sticanja uslova za penziju, prakse koje institucije primjenjuju u vezi s obavljanjem poslova drugog radnog mjesta, a koje nisu prepoznate u važećim zakonskim rješenjima.

CAPTAL: Kako se institucije odnose prema preporukama revizora?

Tvrtković: Generalno, nismo zadovoljni stepenom realizacije. Ovo ne znači da pomaka nema. U proteklih 25 godina se puno uradilo, poboljšana je finansijska disciplina institucija i poštivanje propisa, ali sve to nije išlo dinamikom kojom smo željeli, a pojavljivali su se i novi problemi. Zbog toga smatramo da institucije moraju biti odgovornije u realizaciji preporuka. U prilog tome govori i podatak da ove godine imamo 20 institucija koje nemaju ni jednog značajnijeg nalaza niti preporuke, a neke od njih takvo stanje imaju u zadnjih nekoliko godina. Radi se o manjim institucijama sa manje poslovnih procesa, ali je bez obzira na to pokazatelj da se stanje može poboljšati, ako postoji volja. S druge strane, imamo institucije koje godinama unazad imaju veliki broj nerealizovanih preporuka. Takve institucije revidiramo s posebnom pažnjom i kod njih definitivno postoji ogroman prostor za napredak.

Postoje zakoni i podzakonski akati koji mogu ugroziti nezavisnost revizora

CAPITAL: Kakva je situacija u Kancelariji za reviziju, da li imate dovoljno zaposlenih? 

Tvrtković: Kancelarija ima 64 zaposlenih, od toga je 70 odsto revizorskog osoblja.  Postoji potreba za dodatnim finansijskim revizorima, ali i revizorima IT struke što ćemo nastojati osigurati u budućnosti. To za sada ne utiče na obim naših revizija, ali želimo biti sigurni da u budućnosti možemo bez problema raditi sve revizije koje smo po zakonu obvezni. Nismo imali problema sa odobravanjem novog zapošljavanja od strane Komisije za finansije i budžet, ali smo se i mi ponašali racionalno i odgovorno nastojeći broj zaposlenih držati na nivou koji je stvarno potreban za normalno funkcionisanje.

CAPITAL: Da li postoje politički ili bilo koji drugi pritisci na revizore?

Tvrtković: Kancelarija za reviziju je kroz dugi niz godina uspijevala osigurati svoju nezavisnost od političkog uticaja i povjerenje javnosti. Do sada nisam svjedočio vršenju bilo kakvog političkog pritiska niti na osoblje niti rukovodstvo. Što se tiče donošenja odluka u samom revizijskom procesu, isti podrazumijeva učešće više aktera što onemogućava usvajanje bilo kakve odluke koja je rezultat pristranosti nekog od navedenih aktera.

CAPITAL: Jeste li zadovoljni statusom revizora na nivou BiH?

Tvrtković: Najvažniji aspekt za reviziju jeste njena nezavisnost, funkcionalna, materijalna i organizacijska. Pod takvim uslovima revizija može dati svoj puni doprinos i ispuniti svoju društvenu ulogu. Iako je Zakonom o reviziji status revizije po najvećem broju pitanja zadovoljavajući još nije riješeno važno pitanje, a to je uspostavljanje revizije javnog sektora kao ustavne kategorije čime bi se, shodno međunarodnim deklaracijama i praksama modernih država, osigurao najviši stepen nezavisnosti i njene pravne zaštite. Takođe, postoji nekoliko zakona i podzakonskih akata koji potencijalno mogu ugroziti nezavisnost revizora, što ćemo u narednom periodu u procesu pristupanja Evropskoj uniji trebati mijenjati.  Ovo ne znači da smo nezadovoljni postojećim statusom, uglavnom postoji razumijevanje specifičnog statusa Kancelarije.

CAPITAL: Aleksndra Tolj Ružić