REJKJAVIK – Islandski turistički radnici ove godine očekuju 2,3 miliona turista, što će donijeti 4,9 milijardi evra prihoda.
Ostrvo usred sjevernog Atlantika, do sada poznato po gejzirima, vulkanima i tundrama, postalo je posljednjih godina prava turistička meka, pa vlasti čak razmišljaju o ograničavanju broja turista u budućnosti. Islandska ekonomija lani je porasla gotovo nevjerovatnih 7,2 odsto, a velike zasluge za takav skok pripadaju turizmu. Do prije osam godina potpuno nevažna privredna grana u državi koja se oslanjala na ribarstvo i finansijske usluge – što je 2008. i dovelo do finansijskog kraha – turizam danas igra sve važniju ulogu. Štaviše, lani je turizam prvi put u istoriji ove zemlje smijenio ribarstvo s mjesta najvažnije privredne grane, što znači da u BDP-u sudjeluje s trećinom udjela. Naime, Island je lani posjetilo gotovo 1,8 miliona stranih turista, kako pokazuje službena statistika, što je gotovo 40 odsto više nego godinu ranije. O kakvom se usponu radi dovoljno govori podatak da je još 2009. tu ostrvsku državu posjetilo tek nešto više od 460.000 stranih turista. “Turističko ludilo” nastavlja se i ove godine jer je u prva dva ovogodišnja mjeseca zemlju posjetilo 284.000 turista, što je 59 odsto više nego u tom lanjskom periodu.
“Graf turističkih dolazaka trenutno je gotovo okomit”, kaže za “Financial Times” Edvard Huijbens iz Islandskog turističkog istraživačkog centra.
Do kraja ove godine islandski turistički radnici očekuju 2,3 miliona turista. Pošto na ostrvu žive svega 332.000 stanovnika, to bi značilo da će Island ove godine posjetiti sedam puta više turista nego što ima stanovnika. Takav talas turista donijeće više od 560 milijardi kruna prihoda, odnosno 4,9 milijardi evra. Na taj bi način od turizma došlo 45 odsto ukupnih deviznih prihoda Islanda. Osim toga, 15 odsto svih radnih mjesta biće otvoreno u turizmu. Turizam donosi i veliki indirektni uticaj na ekonomiju. Prošle godine 42 odsto svih novih automobila, njih 9.000, kupile su rent-a-car agencije za 260 miliona evra. Dalje, prihod vlasnika apartmana koji su ih iznajmili preko Airbnba procjenjuje se na 58 miliona evra.
Međutim, uspon turizma sve više postavlja pitanje kakav turizam Islanđani žele. Naime, 90 odsto turista zadržava se u jugozapadnom dijelu ostrva gdje žive i dvije trećine Islanđana. Zbog toga je jedna od stranaka vladajuće koalicije već sugerisala da se ubuduće broj turista ograniči zbog pritiska na infrastrukturu. Pojedinačno, najveći pritisak bilježi glavni grad Rejkjavik. Dok je popunjenost hotela u prijestonici u januaru iznosila 90 odsto, u istočnim dijelovima Islanda iznosila je tek šest odsto. S druge strane, četvrti najveći grad Akurejri na sjeveru turisti zaobilaze uprkos nizu zanimljivih prirodnih atrakcija. Problem je u infrastrukturi: u Akurejriju novi hotel nije otvoren od pedesetih godina prošlog vijeka. Huijbens smatra kako Island treba usmjeriti sa masovnog turizma prema ekološkom i akademskom turizmu.
“Postali smo turistička privreda i na nama je da odlučimo kako ćemo ga razvijati. Ako se nastavi sadašnji pravac razvoja turizma, vidim ga kao izoliranu industriju, s poljskim radnicima koji poslužuju kineske turiste i s vrlo malo interakcije s Islanđanima”, smatra Huijbens.
“Eksplozija” islandskog turizma krenula je, pomalo ironično, s erupcijom vulkana. Naime, vulkan Eyjafjallajökull eruptirao je 2010. godine zacrnivši pepelom nebo iznad Islanda. To je dovelo do prekida velikog broja vazduhoplovnih linija između Evrope i Sjeverne Amerike, što je Island dovelo pod svjetla medijskih reflektora. Pribojavajući se negativnog publiciteta, turistička zajednica Islanda pokrenula je međunarodnu reklamnu kampanju, što je vrlo brzo urodilo plodom. Nezavisne novine
