ZAGREB, Hrvatska država planira da na Golom otoku razvija turizam, piše hrvatski Poslovni dnevnik.
Iako su se prema tvrdnjama lokalnih vlasti otoka Raba proteklih godina pojavljivali potencijalni ulagači, niko nije pokazao ozbiljnije zanimanje da na mjestu zloglasnog komunističkog zatvora logora razvije turistički biznis.
Razloga ima više, od političkih pitanja, neriješenih vlasničkih odnosa i upitne isplativosti investicije, ali i tretmana koji uživa kod države.
Zbog sistemskog zanemarivanja Golog otoka od države lokalne vlasti vrlo optimistične nakon što ga je posjetila premijerka Jadranka Kosor prošlog vikenda, obećavši skoru realizaciju spomen-područja Goli otok.
Ona je najavila da će tražiti od Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) da donese prijedloge kako bi se “Goli otok stavio u svrhu ekonomskog razvoja Hrvatske i ovoga kraja, prije svega turizma”.
Prema prostornom planu objekti koji su postojali na Golom otoku prije 1968. godine mogu se rekonstruisati u postojećim gabaritima, kaže načelnik opštine Lopar Alen Andreškić.
Za oko 1.500 turista koji godišnje prođu Golim otokom na raspolaganju je jedan ugostiteljski objekt, suvenirnica, turistički voz i prostorija u kojoj se može vidjeti 11-minutni film o istoriji ostrva. Na njega vozi i nekoliko turističkih brodova.
Prepreka koja bi mogla biti važna za buduće investitore svakako su sudske tužbe koje je 80-ak mještana ostrva Rab prije više godina podiglo protiv države za sticanje vlasništva nad čitavom površinom ostrva osim javnog i pomorskog dobra. Mještani se pozivaju na činjenicu da su njihovi preci otkupili Goli otok još početkom prošlog vijeka.
Pitanje budućeg projekta dijelom je i političko pitanje, tvrdi Andreškić, inače član skupine na čelu s Udruženjem političkih zatvorenika Goli otok “Ante Zemljar”, koja je još 2005. godine pokrenula inicijativu za donošenje zakona o spomen-području Goli otok.
“Kad se priprema projekat, treba svakako misliti i na dignitet bivših zatvorenika, ali istovremeno na prihvatljiv način treba obilježiti i podsjećati na strahote koje su se tu događale. Treba razmisliti o takozvanim posebnim oblicima turizma na Golom otoku, o tome da turisti, recimo, mogu prespavati noć u samici…“, kaže on.
Bijeg je bio nemoguć
Politički logor Goli otok za jugoslovenske političke zatvorenike osnovan je 1949. godine. Izabran je zbog nenaseljenosti i gotove nemogućnosti bjega. Prvi logoraši su stigli na otok u junu iste godine. Prema procjenama, na Golom otoku bilo je između 16 i 32 hiljada logoraša, od kojih je umrlo između 400 i 4.000. Na Golom otoku je bio logor za muške, a na Svetom Grguru logor za ženke zatočenike. Poslovni.hr
