SARAJEVO, Turistički sektor u BiH je nepravedno zanemaren, a jedan od razloga za to su i zvanični statistički podaci, koji su nerealni, izjavio je danas u Sarajevu sekretar Udruženja za turizam i ugostiteljstvo pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Mirko Bošković.
Kao primjer nerealnih statističkih podataka, Bošković je naveo da je Agencija za statistiku BiH saopštila da je za prvih sedam mjeseci BiH posjetilo oko 15.200 turista iz Italije, a da je prema statistici mostarskog aerodroma, koji ima uvedene čarter letove sa ovom zemljom, u BiH “ušlo” oko 35.000 Italijana.
“Ako uzmemo u obzir da su podaci Agencije službeni i moramo ih se držati u svim službenim razgovorima, onda dođemo do toga da u bruto društvenom proizvodu /BDP/ turizam učestvuje sa svega dva odsto”, istakao je Bošković na konferenciji za novinare povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma.
Prema njegovim riječima, problem prijava gostiju u BiH, koje su trenutno “dobra volja hotelijera i ugostiteljskih radnika”, mogao bi se riješiti direktno na graničnim prelazima, ali se trenutno to ne može očekivati.
On je podsjetio da turizam u BiH svake godine, u odnosu na prethodnu, bilježi rast od sedam do 10 odsto, a posebno je zabilježen “blagi, ali ipak rast” posjeta turista sa Bliskog istoka, a pogotovo sa tržišta Južne Koreje.
Predsjednik Udruženja Marija Knežević rekla je da jedna konvertibilna marka u ovoj grani privrede generiše tri do pet konvertibilnih maraka u drugim sektorima.
“Ako je turista kod nas spavao pet noći u hotelu, mi smo prikazali dvije, najviše tri noći, a on je tih pet dana, nešto radio – trošio novac na hranu, noćni život, kupovinu, a sav taj promet nije evidentiran kao promet od turizma”, istakla je Kneževićeva.
Prema njenim riječima, time je smanjeno učešće turizma u BDP, čime se pokazuje “negativan odnos statistike prema turizmu” i u tom smislu treba raditi na promjeni evidentiranja.
Kneževićeva, koja je i dekan Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo u Banjaluci, istakla je da BiH spada u sam vrh interesovanja svjetskih turista u mnogim stvarima, kao što je banjski, hodočasnički, seoski turizam, te turizam na vodama i oko voda.
Ona je prenijela predviđanja Svjetske turističke organizacije da će BiH do 2020. godine biti na trećem mjestu po interesovanju turista, te da to zavisi isključivo od odgovornih u BiH koji su vezani za turizam.
Kneževićeva je navela da je problem turizma u BiH i adekvatnost obrazovanja, te da je prvi put osnovan i fakultet za turizam i hotelijerstvo, koji proizvodi potpuno adekvatne kadrove savremenim tokovima, zahtjevima turista, koje nije problem prvi put dovesti, ali jeste zadržati ih.
Prema njenim riječima, turizam spada u niskoprofitabilne djelatnosti i zato nije interesantan velikim investitorima, ali je dobar što generiše veliki broj radne snage i pored toga što je riječ o sezonskim poslovima.
V.d. izvršnog direktora za turizam i ugostiteljstvo u Olimpijskom centru “Jahorina” Dragan Sokolović rekao je da je njegova procjena da bi svi kreveti u zimskom centru trebalo da ostvare oko 500.000 noćenja, odnosno da 10.000 kreveta ostvari 50 noćenja, što, kako je rekao, nije prevelik zadatak.
On je rekao da, gledajući statistiku, ne misli da je taj pokazatelj veći od 200.000 noćenja u zimskim centrima, te istakao da je realno postaviti za cilj da zimski centri u BiH ostvare što prije milion noćenja.
“Ako je planina Zlatibor prije sedam-osam godina imala informaciju da je na njoj ostvareno milion noćenja, trenutno se radi možda i o 1,5 miliona, onda svi zimski centri u BiH mogu da urade toliko”, istakao je Sokolović, dodavši da su svi zimski centri u narednom periodu dužni da drže kontinuitet sa konkurencijom.
Prema njegovim riječima, BiH ima razlog da zimski turizam promoviše na bolji i agresivniji način, jer je naredne godine 30 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, a vodilja marketinških aktivnosti Olimpijskog centra Jahorina je i maskota igara, te slogan “Uhvati zimu, osjeti Jahorinu”.
On je rekao da na nivou BiH ne postoji velika zainteresovanost za obilježavanje 30 godina od održavanja Olimpijade, ta da bi se u BiH trebalo formirati dobre receptivne turističke agencije, čime bi se legalizovali turistički tokovi. Srna