ATINA, Pet godina je prošlo od kad su uvedene mjere štednje, a Grčka ponovo prosjačkim štapom kucka na vrata evropskih kreditora i traži još novca.
Tri su glavna problema zbog kojih se ova zemlja nalazi na ivici finansijske propasti, piše Blic.
Komplikovan poreski sistem
“Ono što je možda i najveća prepreka samoj Grčkoj ka nekom boljem, svjetlijem, manje zaduženom putu jeste komplikovan poreski sistem. Podizanje poreza u jeku finansijske krize bilo je nešto najteže na svijetu”, izjavio je Hari Teokaris, danas poslanik u grčkom parlamentu, a nekada najomraženiji čovjek u toj zemlji.
On je bio čovjek koji je pokušao da podigne porez u finansijski najtežim trenucima za Grčku, i da iz korijena promijeni poreski sistem te zemlje.
“Bio sam na delikatnoj poziciji koja je zahtijevala nimalo jednostavan zadatak, da zagorčam život svakom stanovniku Grčke”, kaže nekadašnji šef grčke Agencije za naplatu dugova.
Teokaris se uhvatio u koštac sa velikim problemom; naime, u Grčkoj postoji šest različitih stopa PDV-a. Normalna stopa je 23 procenta, a postoje dvije smanjene, za proizvode poput hrane, goriva i lijekova.
Ukoliko se tu uračuna i PDV za grčka ostrva, u cilju poboljšanja turizma kao jedne od žila kucavica grčke ekonomije, pojavljuje se mnogo načina za izbjegavanje poreza, ili barem plaćanje manje cifre.
Primjera radi, nakon nedavnog porasta turizma na Mikonosu uslijedilo je plaćanje manje stope PDV-a vladi Grčke, što nikako nije logično.
Veliki izdaci na penzije
Grčki penzioni sistem je takođe veoma kompleksan, a postoji i veliki broj poslova koji omogućavaju rano penzionisanje.
Iznos penzija u ukupnom prosjeku je znatno niži od onog u razvijenim evropskim zemljama, ali Grčka i pored toga troši 30 odsto sredstava više na njih nego što to radi, recimo, vlada Velike Britanije.
“Čitavom sistemu potrebno je pojednostavljivanje, koje bi znatno smanjilo troškove”, kaže Teokaris.
Loša privatizacija
Zatim, kao treća velika boljka, tu je privatizacija. Na početku krize vlada Grčke obavezala se da će od prodaje državne imovine prihodovati 50 milijardi evra. Prema Teokarisovim riječima, “ova bajka je ubrzo smanjena na 30 milijardi, a nedugo zatim na 20”. Do sada, Grčka je od prodaje zaradila tek između dvije i tri milijarde.
Pretpostavljalo se da će privatizacija luke Pirej donijeti mnogo novca, ali je ona prvo nekoliko puta odlagana, a zatim otkazana, da bi se prije par mjeseci ponovo pokrenula inicijativa za privatizaciju.
Troškovi ponovnog otvaranja državne televizije ERT ove godine dodatno su opteretili ionako mršav budžet.
Teokaris navodi da se, ukoliko se sve ove stavke racionalno sagledaju, dolazi do zaključka da je Grčka praktično “bacila pet godina”, bez ozbiljnog pokušaja da popravi ključne probleme koji muče ekonomiju.
“Da je pravi program oporavka i reformi počeo prije pet godina danas bismo i te kako vidjeli rezultate i bili bismo u rangu Španije ili Irske”, zaključio je Teokaris.