SARAJEVO, BANJALUKA – Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 846,40 miliona KM, a uvoz 3,01 milijardu, navedeno je u Izvještaju o uticaju pandemije kovid-19 na stanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u BiH za 2020. godinu.
U ovom dokumentu naglašava se da je, dakle, zabilježen deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda od 2,16 milijardi KM. Ako nam je za utjehu, rast izvoza poljoprivrednih proizvoda bio je veći za tri odsto u odnosu na 2019. godinu, a u 2020. zabilježen je pad uvoza od pet odsto.
Naime, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je predstavilo uticaj pandemije na ovaj sektor u prošloj godini u odnosu na godinu ranije, a konstatovali su da se, ipak, ova oblast pokazala kao jedna od najotpornijih na tešku situaciju.
“Poljoprivreda je rasla za tri odsto godišnje, dok je proizvodnja hrane i pića rasla za više od četiri odsto godišnje. Najstabilniji segment proizvodnog sektora u regiji od početka pandemije je proizvodnja hrane i pića. Uprkos stalnom rastu i stabilnom okruženju, poljoprivredno-prehrambeni sektor takođe je osjetio posljedice, iako ne toliko kao drugi sektori”, naglašava se u izvještaju.
Dodaje se da je, recimo, sektor prerade mesa jedan od najrazvijenijih sektora u BiH, u kojoj oko 20 kompanija godišnje proizvede više od 18.000 tona.
“Prekomjeran uvoz mesa iz zemalja Evropske unije drastično je oborio otkupnu cijenu i stvorio viškove kod domaćih proizvođača, zabilježen je pad prodaje i do 50 odsto, što je stvorilo viškove proizvedenog mesa. Takođe, i u peradarstvu se bilježi pad proizvodnje od 20 odsto”, ističe se u ovom izvještaju.
Jedan od uzroka pojave viškova je, naglašava se, i porast proizvodnje određenih proizvoda poput krompira, mesa ili mlijeka, a poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu na tržište nije pomogao ni pad cijena.
Kako se dodaje, poslovni subjekti su od poljoprivrednih proizvođača u 2020. godini otkupili poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 328 miliona KM, pri čemu je vrijednost otkupljenih proizvoda u 2020. manja za jedan procenat u odnosu na 2019.
Tako se, kako je naglašeno, povećanje otkupa bilježi kod industrijskog bilja za 107 odsto, žitarica 69 odsto, povrća za sedam, krompira i voća za 21 odsto, itd. Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosila je 1.016.682 hektara, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 51.310 hektara ili pet odsto.
Pritom je, naglašava se, proizvodnja povrća zabilježila porast od osam odsto u poređenju sa proizvodnjom iz 2019. godine.
“Uticaj virusa korona na ekonomiju BiH, odnosno iznos direktne i indirektne štete, još se ne može precizirati sa sigurnošću, ali prema preliminarnim pokazateljima zasigurno je da će pojedine industrije, kao što je prerađivačka, zabilježiti lošije poslovne rezultate u odnosu na isti period prethodne godine”, naglašava se u dokumentu.
Komentarišući podatke o enormnom uvozu u BiH, Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, ističe da je vlast zaboravila na poljoprivredne proizvođače.
“Međutim, bez poljoprivrede nema države koja može imati prosperitet. A naša vlast, kako se nesretni rat završio, forsira uvozni lobi, zato što odatle imaju ‘pinku’, a od poljoprivrednika nema jer poljoprivrednik ne može ni sam da opstane, da živi, a kamoli nekome da daje”, rekao je Hasanović za “Nezavisne novine”.
Prema riječima Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, poražavajuće je što se uvoze i oni proizvodi koje možemo proizvesti u dovoljnim količinama, a po kvalitetu i cijenama pariraju uvoznim.
“Jako je važno da utičemo na svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda, što se posebno pokazalo u kriznim situacijama kao što je pandemija. U okolnostima pandemije uvidjeli smo koliko je bitno imati jaku domaću proizvodnju, pogotovo kad govorimo o osnovnim životnim namirnicama“, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.