Piše: Dragan S. Jović – Portal Bife.ba
Emisija obveznica na Londonskoj berzi predstavlja početak, a ne kraj, srpskog priključenija na strana finansijska tržišta.
Mjesto, tržište, na kojem se može trgovati i na kojem se trguje sa obveznicama Srpske nije samo London – Londonska berza, već i Frankfurt – Frankfurtska berza.
Nakon 20. aprila kada je izvršena prva ili primarna emisija obveznica, sa tim istim obveznicama je već nekoliko dana trgovano u Frankfurtu (vidjeti grafikon).
Cijena obveznice na prvi dan trgovine u Frankfurtu bila je približno ista kao i u Londonu, a onda je počela polako da raste i popela se iznad 100% od nominalne vrijednosti.
Poslije 15 dana trgovanja cijena obveznice je i dalje iznad nominalne vrijednosti tj. iznad crvene linije, iako je Srpska prodala obveznice po cijeni nižoj od nominalne, ispod crvene linije.
Cijena obveznica Republike Srpske na Frankfurtskoj berzi
Cijena obveznica rasta kada tražnja za obveznicom raste i po ovoj zakonitosti obveznica se ne razlikuje od bilo koje druge robe.
Veća tražnja za robom daje višu cijenu, isto kao što manja tražnja daje nižu cijenu.
Ako je roba traženija ona je vjerovatno kvalitetnija iz čega proizilazi da su obveznice Srpske sve kvalitetnije?
Obveznica je javni dug Srpske i ako cijena duga rasta to bi moglo značiti da je sposobnost Srpske da otplaćuje dug sve veća i da srpski privredni sistem ide malim koracima naprijed?
To je jedno obrazloženje rasta cijena srpskih obveznica, a postoji i drugo koje je takođe logično i ekonomsko kao i prvo.
Iz prospekta emisije, a iz obavještenja koje je francuska banka Societe Generale SA (Sosajat Ženeral) dala na Londonskoj berzi se vidi da u ovoj emisiji obveznica, kao i vjerovatno u bilo kojoj drugoj, postoji nešto što se zove stabilizacioni period.
U tom periodu koji u jednoj verziji traje mjesec dana od uvrštavanja obveznica na berzu (do 28.5.2021.g.), a u drugoj 2 mjeseca Societe Generale ili lice koje ona ovlasti, može uticati na cijenu obveznica, kroz njenu kupovinu ili prodaju.
Na taj način se stabilizuje cijene i u prvoj fazi života obveznice se smanjuju oscilacije u njenoj cijeni.
Ovo je vjerovatnije objašnjenje rasta cijene iznad crvene linije od prethodno ponuđenog koje se odnosi na rast i razvoj srpskog i bosanskohercegovačkog ekonomskog sistem.
Nakon isteka stabilizacionog perioda, kada cijena obveznice bude prepuštena sama sebi, kroz njenu promjenu možda će se otkrivati neke dobre ili loše strane ekonomije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Tada će se sa većim stepenom pouzdanosti moći mnogo toga više kazati o odnosu cijene obveznice, crvene linije i kvaliteta privrednog života u Republici Srpskoj.
Dragan S. Jović – Portal Bife.ba
