Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

    11. Februara 2026. — 19:45

    Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

    11. Februara 2026. — 16:49

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

    11. Februara 2026. — 14:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Trgovačka pohlepa prazni novčanike građana

Trgovačka pohlepa prazni novčanike građana

adminadmin3. Oktobra 2025. — 08:16Nema komentara4 minute čitanja
trgovina, pixabay
FOTO: Pixabay

SARAJEVO – Da bi jedna prosječna porodica u BiH danas sebi obezbijedila normalnu prehranu, obrok, neophodno joj oko 70 odsto više novca mjesečno nego 2020. godine, prije pandemijskog perioda, što je duplo više od prosjeka koji je zabilježen na nivou Evropske unije u kojoj to iznosi oko 33 odsto.

Otkrivaju ovo zvanični i uporedni podaci domaćih institucija i Evropske centralne banke, finansijske institucije iz koje je saopšteno da cijene hrane unutar evrozone rastu brže od prosječne inflacije. Ovo je posebno evidentno na ovdašnjim prostorima, na kojima su troškovi prehrane jedne četvoročlane porodice od 2020. godine skočili za oko 550 maraka i trenutno iznose 1.280 maraka, koliko trenutno iznosi i prosječna plata. U prevodu, porodica u kojoj radi samo jedan član domaćinstva primorana je da čitav kućni budžet potroši na kupovinu hrane ili da se nakon plaćanja režijskih troškova odrekne ili redukuje potrošnju dobrog dijela životnih namirnica.

Da stvari ne idu u dobrom pravcu, govore i podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi. Učešće prehrane u njenoj vrijednosti skočilo je u posljednjih pet godina najviše od svih ostalih stavki – sa 37 na čak 46 odsto.

Istraživački centar Dojče banke nedavno se bavio procjenom koji su evropski gradovi trenutno najjeftiniji, odnosno najskuplji za život kada je u pitanju korpa sa osnovnim životnim namirnicama. Ono što je interesantno i tragikomično, a upoređujući ovdašnje cijene iz marketa sa onima u najvećim evropskim prestonicama – jeste da je u Banjaluci i Sarajevu litar mlijeka skuplji nego, recimo, u Madridu i Berlinu, i ta razlika ide od dva do 12 feninga. Slična situacija je i u slučaja mesa, pogotovo junetine. Kilogram ove namirnice kod nas je skuplji nego, recimo, u Londonu.

Kako je BiH uopšte postala jedan od neslavnih evropskih rekordera u rastu cijena osnovnih životnih namirnica iako su ulazni troškovi za njenu proizvodnju daleko niži nego u evrozoni?

Primjera radi, cijena goriva u BiH je među najpovoljnijim u Evropi, baš kao i električne energije, dva faktora koja bi trebalo da najviše utiču na konačnu cijenu nekog proizvoda. Treći faktor su plate, a po tom smo evropski rekorderi, ali neslavni.

Ekonomista Igor Gavran kaže da ovi podaci nesumnjivo otkrivaju da cijene u BiH nisu primarno bazirane na troškovima, nego na maksimalnom nivou po kojem se roba može prodati i profit maksimizirati.

“Istina, u ovom periodu došlo je do rasta troškova proizvodnje, ali on nije bio ni približno proporcionalan rastu cijena osnovnih životnih namirnica. Takođe, zavisni smo od uvoza hrane iz zemalja EU, ali ti uvezeni proizvodi kod nas na kraju budu daleko skuplji nego, recimo, u Njemačkoj. I ta razlika vrlo često bude drastična. Radi se o pohlepi ovdašnjih trgovaca i vlasnika trgovačkih lanaca među kojima sigurno postoji prećutni dogovor o formiranju cijena”, kaže Gavran.

Navodi i da se cijene većine prehrambenih artikala drže na maksimalnom nivou za koji se može prodati, te da vlasti gotovo ništa ne rade tim povodom, a razlog je više nego jednostavan – više cijene znače i veće prihode od PDV-a i punije budžetske kase.

“Kada se govori o ovoj temi, trgovci i privrednici se pravdaju povećanjem minimalca i višim cijenama struje i goriva. Ali ako to uporedimo sa EU u kojoj je taj rast troškova daleko veći, onda je jasno da pohlepa kod nas diktira cijene. Uostalom, to možemo vidjeti i iz rasta godišnje dobiti trgovačkih lanaca, koji konstantno rastu. Ako pogledamo koja su to najprofitabilnija preduzeća u BiH, to više nisu javna preduzeća, već upravo trgovački lanci”,  poručio je Gavran.

S Gavranom je saglasna i izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić navodeći da se radi o pomalo tragikomičnim podacima, te da hrana na ovim prostorima polako, ali sigurno postaje luksuz. Ukazuje i na velike razlike u ličnim primanjima onih koji žive na ovim prostorima i u drugim evropskim državama, što onda, kako ističe, ovoj priči daje dodatnu negativnu dimenziju i konotaciju. Kako kaže, jednostavno smo uništili sve te gotovo da i nemamo domaću proizvodnju, a što je posebno vidljivo kada je u pitanju meso koje se uvozi u ogromnim količinama.

Rastuće cijene hrane prave veliku glavobolju ne samo domaćinstvima u evrozoni već i Evropskoj centralnoj banci, otežavajući joj borbu protiv inflacije. Prema njihovom posljednjem izvještaju, evropski potrošači danas plaćaju otprilike trećinu više nego prije pandemije virusa korona da bi stavili obrok na sto. Prema izvještaju Evropske komisije o potrošačkim navikama, svaka treća osoba brine o tome da li može da priušti hranu koju voli da kupuje. ECB napominje da su cijene hrane posebno važne domaćinstvima sa nižim prihodima, gdje računi za hranu čine veći dio njihovih rashoda. Glas Srpske

cijena hrane sindikalna potrosacka korpa
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVlada odlučila: Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu
Sljedeći članak Cijena zlata na rekordnom nivou

Povezani članci

FINANSIJE 01 minuta čitanja

Sindikalna potrošačka korpa u julu 2.750 maraka

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

11. Februara 2026. — 19:4502 minute čitanja

Ukupna primanja vozača dosežu i do 4.000 KM, ali više nisu dovoljne jer su im poslovi nesigurni zbog zabrane boravka u EU dužeg od 90 dana, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ direktor Tuzlatransporta, najvećeg međunarodnog prevoznika tereta u BiH Muamer Berbić.

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

11. Februara 2026. — 16:49

Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

11. Februara 2026. — 16:27

Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

11. Februara 2026. — 14:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.