BEOGRAD, Ukupna prodaja benzina u Srbiji je opala za 20 odsto, a ako se izostave transport i komercijalna upotreba, pad potrošnje među građanstvom ide i do 30-40 odsto. Ukupna potrošnja goriva u Srbiji opala je za 20 odsto u poređenju sa potrošnjom u istim periodu prošle godine. Na to su najviše uticale ekonomska kriza i visina akciza koja nikome ne odgovara, a najmanje privredi.
To tvrdi Miroslav Velicki, predsjednik Skupštine Udruženja benzinskih stanica Srbije i dodaje:
– Ukupna potrošnja je opala 20 odsto, a ako izostavimo prevoz, transport i komercijalnu potrošnju, pad potrošnje ide i do 40 odsto. U provinciji i svim manjim gradovima je to posebno osetno i ljudi mnogo manje voze automobile, a manje se vozi i na ulicama Novog Sada, Niša i Beograda. Ako cijena benzina i dizela, koja je odlučujuća, nastavi da raste, može se očekivati još veći pad potrošnje. Ovako visoka cijena ne odgovara nikome osim državi koja visokim akcizama puni budžet. Akcize moraju da budu niže jer se toliko opterećenje cijene nafte jako loše odražava na privredu.
Po gorivo preko granice
Krajem juna u Srbiji su počele da važe jednake akcize na sve benzine i dizel goriva, čime je namet na domaći BMB 95 povećan za 4,5 dinara, a za dizel D2 – dva dinara.
Milan Rakić iz Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica Srbije podsjeća da se u Srbiji prije dvije godine za 1.000 dinara moglo kupiti 20 litara dizela, a danas duplo manje jer je kupovna moć ista, a cijena goriva je enormno skočila. Kao najveći problem ističe upravo visinu akciza.
– Najveći problem su nezakonite izmjene i dopune zakona o akcizama, zbog čega se visina akciza određuje paušalno i odokativno. To je začaran krug u koji su nas uveli Vlada i Ministarstvo finansija vođenjem pogrešne politike u energetskom sektoru. Visoka cijena goriva smanjila je njegovu potrošnju, svi su destimulisani, a najviše je zbog toga ugrožena poljoprivreda jer je zbog visoke cijene energenata svaka proizvodnja neisplativa. To povlači šverc i ljudi se snalaze odlazeći u prekograničnu kupovinu goriva. Posljednjih šest mjeseci situacija je apsurdna jer, dok cijena sirove nafte na svjetskom tržištu pada ili stagnira, u Srbiji cijena goriva na pumpama rastu – objašnjava Rakić.
NIS-u ide dobro
Pressu je i u NIS-u potvrđeno da je, prema rezultatima u prva tri mjeseca ove godine, ukupan obim prodaje naftnih derivata pao za sedam odsto u poređenju sa pokazateljima u 2010. godini, ali da je NIS uspio da za osam odsto poveća obim maloprodaje.
– Tržišni uslovi u kojima NIS posluje nisu nimalo laki, budući da je prisutno stalno smanjenje obima srpskog tržišta derivata za oko tri do četiri odsto i cijena sirove nafte ima tendenciju rasta, što za sobom povlači i cijene derivata. Povećanje obima maloprodaje isključivo je rezultat rada na povećanju efikasnosti tog pravca poslovanja, započetog još prošle godine. U centru pažnje kompanije za 2011. godinu je razvoj prodaje. U skladu s tim sprovodimo program modernizacije mreže benzinskih stanica koji predviđa izgradnju i rekonstrukciju skoro 50 maloprodajnih objekata, nastavljamo da opremamo naše maloprodajne mreže uređajima za TNG i do kraja godine predviđena su 34 objekta – kažu u ovom preduzeću. Press