BEOGRAD, Oko 35 odsto prometa u trgovini u Srbiji obavlja se u sivoj zoni, što je veliki problem za trgovce koji legalno posluju, upozoravaju u Grupaciji trgovaca prehrambenim proizvodima na veliko i malo Privredne komore Srbije (PKS).
Više od trećine prometa u trgovini obavlja se u sivoj zoni, najviše na pijacama i u pograničnim područjima, a trgovci, posebno mali, na gubitku su i zbog velikih bankarskih provizija za POS terminale, navode u PKS.
Promet u sivoj zoni najviše je izražen u pograničnim područjima, kao što je Subotica, ali i svim drugim gradovima u Srbiji.
Kako bi se trgovina iz nelegalnih preselila u legalne tokove treba rasteretiti privredu velikih dažbina, poreza i taksi i omogućiti svima da pod istim uslovima igraju tržišnu utakmicu, rekao je Mlađan Šumić, zamjenik predsjednika Grupacije trgovaca prehrambenim proizvodima na veliko i malo Udruženja za trgovinu PKS.
U proteklih nekolikog godina trgovci su suočeni sa padom kupovne moći stanovništva i prometa na malo, kao i velikom nelikvidnošću koja je sve izraženija, istaknuto je na sednici Grupacije, a objavljeno je na sajtu PKS.
Gordana Hašimbegović, sekretar Udruženja za trgovinu PKS, ukazala je na neophodnost zajedničke aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije svih relevantnih institucija, ministarstava, asocijacija.
Ona je podsjetila da je PKS formirala Međuresornu radnu grupu za suzbijanje sive ekonomije.
Dragan Gajić, predstavnik Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija najavio je izradu Strategije za suzbijanje sive ekonomije koja se, kako je rekao, radi u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave.
U izradu tog dokumenta uključena su i druga nadležna ministarstva, rada, trgovine, poljoprivrede.
U Ministarstvu trgovine Srbije formiran je odsjek za suzbijanje sive ekonomije, a očekuje se da će Zakon o inspekcijama biti veliki korak u pravcu suzbijanja nelegalne trgovine, objasnio je Gajić i istakao da najveći problem predstavlja prodaja neregistrovanih trgovaca na pijacama, buvljacima i preko interneta.
Na sjednici Grupacije trgovci su istakli kao jedan od velikih problema visoke bankarske provizije, koje idu do tri odsto na POS terminale za plaćanje platnim karticama, kao i na elektronsko plaćanje gde provizija ide do 25 dinara po nalogu.
Kako su objasnili, na račun manji od 1.000 dinara, a u malim trgovinama je takvih čak 90 odsto, jer se uglavnom kupuju novine, cigarete i druge sitnice – 15 dinara je provizija banke za POS terminal, a zarada 4,5 dinara pa su mali trgovci na gubitku.
Predstavnici Narodne banke Srbije Draško Vasiljević, generalni direktor Sektora za platni sistem i Dragana Stanić rekli su da je Centralna banka upoznata sa situacijom i da će uskoro predložiti rješenje toga problema.
Trgovci se takođe zalažu i za izradu novog regulatornog okvira o mjenici i čeku jer je, po njihovoj ocjeni, postojeći zakon u potpunosti zastario. Tanjug