SARAJEVO, Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH, oko trećina njene privrede je ugrožena, a, prema preliminarnim podacima, riječ je o stotinama miliona, a možda i milijardama KM, što direktne, što indirektne štete, rečeno je danas na konferenciji za novinare u Spoljnotrgovinskoj komori /STK/ BiH.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da je u BiH više od 100 proizvodnih kompanija na direktan način pretrpjelo štetu koja je prouzrokovana poplavama u zemlji, neke su potpuno obustavile proizvodnju, tako da je u BiH, nakon ove prirodne nepogode, izgubljeno na stotine radnih mjesta.
“Posebno zabrinjavajuće je da će sigurno nakon ovoga doći do pada izvoza, svježeg kapitala i prihoda u zemlju, kao i do pada poreskih i neporeskih prihoda. Kompletan protok novca, ljudi i robe biće smanjen za gotovo 30 odsto u BiH”, istakao je Egrlić.
Prema njegovim riječima, trenutno nije moguće procijeniti kolika je šteta, ni kada će ove firme moći pokrenuti proizvodnju, koje su inače perspektivne i čija su tržišta, uglovnom, bile zemlje EU.
Egrlić je istakao da je veoma malo firmi imalo osiguranje od poplava, istakavši da BiH nema trenutno nikakvih fondova koji mogu pomoći ovim kompanijama, tako da bi nadležne vlasti u BiH trebalo da učine sve da bi se budžetima i podsticajima pomoglo povratku proizvodnje i obezbjeđenju radnih mjesta.
On je istakao da je ogromna šteta i na putnoj, vodovodnoj i elektro infrastrukturi, kao i telekomunikacijskim sistemima, te dodao da je Komora kontaktirala Eurokomoru, Svjetsku federaciju komora i Balkansku asocijaciju komora da bi, posredstvom komorskog sistema, doprinijeli da kompanije iz BiH ne izgube tržište u svijetu i Evropi.
“Građani koji su izgubili najmilije, kompletna domaćinstva i imanja, gube i radna mjesta i neće biti u situaciji da ostvarivanjem ličnih primanja saniraju materijalnu štetu koja se može sanirati”, naglasio je Egrlić, dodavši da je poljoprivredna proizvodnja potpuno uništena u najkvalitetnijim dijelovima BiH, te da je proizvodnja hrane u najtežem stanju u zadnjih 100 godina.
Direktor Sektora za makroekonomiju STK Momir Tošić rekao je da u ovom trenutku institucije u BiH moraju da odreaguju i da infrastrukturu, posebno saobraćajnu, energetsku i vodoprivrednu, što prije osposobi, a što će, kako je rekao, biti najveća podrška privrednim subjektima.
“U ovom trenutku očekujemo da i međunarodni faktor, i Međunarodni monetarni fond i Evropska banka za obnovu i razvoj odreaguje i da stanu iza stanovništva BiH”, istakao je Tošić i dodao da je ova elementarna nepogoda, nakon rata, najteži udarac koji je mogao da zadesi privredu BiH.
Direktor Instituta za edukaciju STK BiH Duljko Hasić rekao je da je šteta napravljena na više od jedne polovine teritorije BiH koja je vezana za agrar, dodajući da će se posljedice poplava osjećati na “privrednom tkivu” BiH narednih pet do sedam godina.
“Komora je na svoju veb stranicu postavila upitnik evidentiranja nastale štete. Svi privredni subjekti pozvani su da dostave podatke o nastaloj šteti u elementarnim nepogodama”, naglasio je Hasić, te dodao da je STK ranije radila procjenu nastale ratne štete.
On je naveo da Komora ima daleko bolju metodologiju, te da će se bolje snaći od ostalih institucija u evidentiranju nastale štete, da bi se došlo do konačne cifre, nakon čega bi pokušali organizovati donatorsku konferenciju za pomoć privredi u sanaciji i obnovi poslije elementarnih nepogoda.
Komora pokušava doprinijeti stabilizaciji, te sanaciji štete tako što je direktnim odricanjem od dijela prihoda, uputila pomoć u nekoliko regionalnih i kantonalnih komora, da bi se kupile pumpe, te različita HTZ oprema. Srna
