OSLO – Globalna potražnja za bakrom, važnom komponentom u proizvodnji električnih vozila (EV) i potrošačke elektronike, nadmašiće ponudu za više od šest miliona tona do 2030. godine, predviđa norveška istraživačka i analitička kompanija ze energetsku problematiku Ristad Enerdži.
Ovoliki deficit “crvenog metala” mogao bi da ima široke posljedice po energetsku tranziciju jer trenutno ne postoji zamjena za bakar u elektro industriji, upozorava se u izvještaju ove kompanije i dodaje da su potrebna značajna ulaganja u iskopavanje bakra da bi se izbjegla nestašica.
Predviđa se da će potražnja za bakrom porasti za 16 posto do kraja ove decenije na 25,5 miliona tona godišnje, dok će ponuda, kako se prognozira, opasti za 12 odsto u odnosu na nivo iz 2021. godine, prenosi portal “Oil price”.
Procjene koje su zasnovane na tekućim i predviđenim projektima pokazuju da će isporuke dostizati 19,1 milion tona godišnje, što je znatno ispod količine potrebne za zadovoljenje potražnje.
Ulaganje u eksploataciju bakra je rizično jer su trenutne operativne aktivnosti blizu maksimalnog kapaciteta zbog kvaliteta rude i iscrpljenosti rezervi, što vrši pritisak na povećanje troškova proizvodnje i emisije štetnih gasova. Ipak, trenutne visoke cijene bakra mogle bi da podstakne investitore da prihvate veći nivo rizika.
“Nedovoljna ulaganja u rudarenje bakra utiču na manju ponudu, jer zbog tržišnih previranja izazvanih pandemijom investitori čuvaju svoj kapital. Pošto se energetska tranzicija ubrzava, i prihvatanje električnih vozila raste u mnogoljudnjim zemljama poput Kine i Indije, industrija rudnika bakra zahtjeva znatna ulaganja da bi održala korak sa potražnjom”, kaže Džejms Lej, globalni stručnjak za energetske metale i viši potpredsjednik kompanije Ristad Enerdži.
Rast tržišta obnovljivih izvora energije i električnih vozila povećli su tražnju za bakrom, što je dovelo do skoka cijena ovog metala za 70 odsto tokom pandemije. Prema raspoloživim podacima sa tržišta, bakar se trgovao danas po cijeni od 9.730 dolara po toni. Blic