BANJALUKA, SARAJEVO – Prevoznici iz Bosne i Hercegovine najavljuju masovno preseljenje svojih flota i vozača u države EU zbog birokratskih prepreka, upozoravajući da bi posljedice ovog poteza mogle ozbiljno uticati na tržište transporta.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da prevoznici godinama upozoravaju da im evropska pravila otežavaju poslovanje, ali da su njihovi zahtjevi ignorisani.
“Poslali smo desetine dopisa, održali bezbroj sastanaka. Sve smo pokušali, ali do sada nismo dobili nikakve garancije”, kaže Peulić i dodaje da je zbog toga odlučeno da se kapaciteti firmi masovno prebacuju u zemlje EU, gdje, kako kaže, takvih ograničenja nema.
Prema njegovim riječima, trenutna pravila EU tretiraju balkanske firme kao prevoznike drugog reda. Posebno je istakao problem boravka vozača, zbog kojeg radnik često ne može da radi ni 15 dana u kontinuitetu.
“Pošto nam nije omogućeno izuzeće od šengenskih pravila, a odgovor da će ‘sve biti riješeno kada uđemo u EU’ služi samo kao politička fraza, krećemo u veliku seobu koja je potpuno legalna, logična i ekonomski opravdana”, pojašnjava Peulić i dodaje da će im registracija u EU omogućiti da voze bez dodatnih ograničenja.
“Firme će tako nastaviti posao iz EU, ali će posljedice osjetiti naša država jer biće izgubljen značajan dio poreza i doprinosa, smanjiće se broj domaćih kamiona, biće ugroženi socijalni i penzioni fondovi, poskupjeće uvoz i izvoz, a i transport može biti skuplji do 35 odsto”, kazao je Peulić.
Predstavnici vodećih transportnih organizacija Srbije i BiH pozvali su domaće institucije i organe EU da hitno riješe alarmantnu situaciju izazvanu pravilima o boravku vozača, koja, kako navode, ozbiljno ugrožavaju poslovanje i opstanak sektora.
Vozači transportnih preduzeća iz obje zemlje mogu u EU boraviti samo 90 dana, što je, tvrde, neodrživo. Zato traže hitnu reakciju vlasti.
“Vožnja kroz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Španiju i Portugal nikada nije spadala u šengensku vožnju. Za Francusku nam trebaju dva dana u dolasku i povratku. Ali da obavimo prevoz do Portugala i nazad treba nam 14 dana. Dakle, dodatnih 12 dana ulazi u šengensku evidenciju”, kazao je ranije Neđo Mandić, predsjednik Organizacije “Pumedtrans” Srbija.
Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BiH” upozorava da će prevoznici čekati rješenje do polovine januara, a potom protestima izraziti nezadovoljstvo. Navodi i da ovaj konzorcijum okuplja 480 transportnih firmi te očekuje potpuni kolaps do aprila ako problem ne bude riješen.
Zaključak sa zajedničkog skupa je da ako do 15. januara naredne godine Brisel ne usvoji rješenja slijede rigoroznije mjere prevoznika.
Komentarišući trenutnu situaciju u vezi sa graničnim prelazom u Gradišci, Peulić je podsjetio da je Evropska unija uložila desetine miliona evra u izgradnju novog mosta na Savi kod Gradiške, uključujući pristupne saobraćajnice, integrisana rješenja za brži promet i modernu infrastrukturu koja bi trebalo da donese protočnost na kakvu region čeka više od 20 godina.
“Most i novi granični prelaz predstavljaju ključni dio evropskog transportnog koridora i jedan od najvažnijih projekata za konkurentnost Bosne i Hercegovine i cijelog zapadnog Balkana”, kazao je Peulić.
Dodao je da, prema zvaničnim evidencijama, sadašnji granični prelaz Gradiška trpi prosječno opterećenje od 919 jedinica carinskih isprava (JCI) dnevno.
“To znači preopterećen sistem koji radi na ivici pucanja. Uska grla svakodnevno koštaju prevoznike, špeditere i privredu desetine hiljada evra. Stvaraju se kašnjenja u međunarodnim lancima snabdijevanja i reputacija zemlje sa najdužim čekanjima u regionu”, ističe Peulić.
Naglašava da je postojeći prelaz odavno prevaziđen i da svaki dan bez otvaranja novog prelaza izaziva direktnu ekonomsku štetu.
“Svi su čekali otvaranje, osim onih koji ga blokiraju. Nakon dugih godina sve pripreme za puštanje u rad novog prelaza su završene. Prevoznici, špediteri, logističke kompanije, investitori i međunarodni partneri s pravom su očekivali da će država omogućiti brže i efikasnije kretanje ljudi i robe. Ali onda, apsurd”, kaže Peulić.
On navodi da se u ključnom trenutku, kada se očekuje ubrzano otvaranje prelaza, jedan pojedinac ponovo stavlja iznad institucija, ekonomije i interesa države.
“Kako je moguće da jedan čovjek blokira razvoj vrijedan više od 50 miliona evra? Kako je moguće da investicija koja bi predstavljala najveći pomak u regionalnoj logistici u posljednjih 20 godina stoji zbog proceduralnog voluntarizma i samovolje”, pita Peulić.
Zaključuje da se zbog toga dozvoljava stagnacija međunarodnih tokova robe, rast troškova, pad reputacije zemlje i šteta po domaću privredu.Nezavisne