VAŠINGTON – Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ubrzala je proces izdavanja dozvola za 10 novih rudarskih projekata širom SAD dajući im takozvani FAST-41 status, koji omogućava brže i transparentnije procedure odobravanja.
Taj potez dio je šire strategije za jačanje domaće proizvodnje ključnih sirovina poput litijuma, bakra, antimona i rijetkih zemljanih elemenata, koji su ključni za nacionalnu bezbjednost, proizvodnju, čistu energiju i industriju baterija
Na listi su, kako prenosi Rojters, projekti renomiranih kompanija: rudnik antimona i zlata kompanije Perpetua u Ajdahu, rudnik bakra u Arizoni u vlasništvu kompanije Rio Tinto, projekat srebra i bakra kompanije Hekla Majning u Montani, kao i proširenje litijumskog rudnika kompanije Albemarl u Nevadi.
Tu su i novi poduhvati u Arkanzasu, Alabami i Arizoni.
Bijela kuća ističe da ubrzavanje dozvola ne znači zaobilaženje pravila već efikasniju i odgovorniju administraciju, prenosi Tanjug.
“Ova transparentnost vodi većoj odgovornosti i efikasnijem procesu,“ navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Pored toga, pokrenuta je javna platforma na kojoj građani mogu pratiti napredak svakog projekta
SAD na taj način odlučno idu ka nezavisnosti u oblasti kritičnih minerala, u trenutku kada svijet ubrzano traži sirovine neophodne za električna vozila i savremene tehnologije.
Najavljeno je i dalje širenje ove liste projekata, što pokazuje dugoročnu ambiciju SAD da se što prije oslobode zavisnosti od uvoza strateških sirovina, naročito iz Kine.
Iste ciljeve ima i Evropa, koja kroz listu strateških projekata ubrzava eksploataciju sopstvenog rudnog bogatstva.
Takođe, prošle sedmice došlo je i do preokreta u pregovorima SAD i Ukrajine o kritičnim sirovinama i nakon višemjesečnih trzavica, Vašington i Kijev su potpisali dugo najavljivani sporazum o strateškim mineralima, čime su SAD obezbijedile pristup ukrajinskim nalazištima grafita, litijuma, titanijuma i retkih zemnih elemenata.
Sporazumom je predviđeno osnivanje zajedničkog investicionog fonda sa ravnopravnim učešćem SAD i Ukrajine (50:50), a prihodi će biti neoporezivi.
Kijev zadržava suverenitet nad rudnim resursima, dok će SAD pomoći u privlačenju investicija i tehnologije.
Amerika ovim koracima ulazi u novu fazu globalne trke za kontrolu kritičnih sirovina, čvrsto usmjerena na smanjenje zavisnosti od Kine i obezbjeđivanje ključnih resursa za tehnološku i energetsku budućnost.
Rusija još nije komentarisala novi sporazum Ukrajine i SAD, ali je predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije izjavio da bi ponudio resurse za zajedničke projekte, uključujući i rudarenje na “novim teritorijama” – dijelovima istočne Ukrajine koje Rusija kontroliše od početka rata.
Ukrajina procjenjuje da posjeduje oko pet odsto svjetskih rezervi kritičnih sirovina, obuhvatajući grafit, litijum, titanijum i rijetke zemlje
Međutim, veliki dio tih resursa trenutno je pod ruskom kontrolom.
Ipak, sporazum je u Kijevu dočekan kao potvrda nastavka američke podrške i otvaranje nove geopolitičke faze u kojoj su resursi – valuta moći. Tanjug