BERLIN – Američki predsjednik Donald Tramp je svojom tvrdolinijaškom politikom unio novu dinamiku u odnosima između Njemačke i Rusije. Već 11. maja savezna kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin su telefonski razmijenili mišljenja.
U Briselu 15. maja će se sa svojim iranskim kolegom sastati ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije. A 18. maja je planiran i susret Merkel-Putin u ruskom Sočiju.
“Tokom telefonskog razgovora je naglašen značaj sporazuma za međunarodnu i regionalnu stabilnost”, ta formulacija se našla u saopštenju Kremlja.
Portparol savezne vlade Stefen Zajbert je objasnio da Putin i Merkel zajedno žele lobirati kod drugih zemalja potpisnica (Velika Britanija, Francuska i Kina) za opstanak sporazuma.
Na Kongresu njemačkih katolika u Minsteru, Merkel je kritikovala Trampovu odluku prilično jasnim riječima:
“Nije u reda da se jednostavno tek tako otkaže sporazum oko kojeg se pregovaralo 12 godina i koji je u Savjetu bezbjednosti UN-a usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak.”
Šta će reći Rusija i Kina?
Odlučujuće za “preživljavanje” sporazuma nije ponašanje Evrope. Već prvenstveno politika Kine i Rusije. Kina je najveći kupac iranske nafte. U idućih deset godina Teheran i Peking žele povećati volumen trgovinske razmjene na oko 502 milijarde evra.
Rusija je 2014. s Iranom potpisala petogodišnji energetski ugovor vrijedan 20 milijardi američkih dolara, kojim je zaobišla zapadne sankcije protiv Teherana. Poređenja radi, godišnja trgovinska razmjena između Njemačke i Irana trenutno iznosi tri milijarde evra.
Već u februaru ove godine ruski ambasador u Teheranu je, sudeći po jednoj vijesti ruske novinske agencije Tass, najavio da dvije zemlje traže alternativu američkom dolaru kao valuti za realizaciju zajedničke trgovine, podsjeća “Dojče vele”.
Najveća opasnost za opstanak atomskog sporazuma su takozvane sekundarne sankcije SAD-a prema onim firmama koje posluju s Iranom. I u Njemačkoj je po tom pitanju prisutna velika doza nesigurnosti.
Posljedica Trampove odluke je da sad na snagu stupaju sve sankcije koje su vrijedile prije potpisivanja sporazuma. Još uvijek se ne može nazrijeti u kojoj mjeri će SAD sankcionirati njemačke i evropske firme koje se ne budu pridržavale zabrane poslovanja.
Teoretski bi sve firme koje istovremeno trguju s SAD-om i Iranom, mogle biti pogođene sankcijama. Među njima su i proizvođač aviona Airbus, francuski naftni koncern Total, automobilski koncerni Volkswagen, Peugeot, Renault i tehnički gigant Siemens.
“Država ne može štiti firme”
Po riječima njemačkog ministra spoljnih poslova Masa, država teško može zaštiti njemačke firme koje i dalje budu poslovale s Iranom od američkih sankcija.
“Jednostavno rješenje kojim bi zaštitili preduzeća od svih rizika američkih sankcija ja ne vidim”, rekao je političar SPD-a za list “Bild am Sonntag”.
Heiko Mas zato računa s ostalim zemljama potpisnicama, koje ostaju privržene nuklearnom sporazumu s Iranom. U zajedničkim razgovorima mora se pričati i o tome kako se ubuduće može omogućiti trgovina s Iranom, dodaje Mas.
Ministar privrede Peter Altmajer, koji će pratiti kancelarku Merkel na sastanku s Putinom, pogođenim firmama je ponudio “pravno i praktično savjetovanje kao sredstvo za ograničavanje štete”.
Nije teško shvatiti njemačko defenzivno ponašanje oko ovog pitanja. Po navodima Američkog zavoda za statistiku, njemački izvoz u SAD je 2017. narastao na 118 milijardi američkih dolara – u poređenju s tom svotom Iran je za Nijemce spoljno-trgovinski “patuljak”.
Američka gorila
“Sjedinjene Države su velika gorila na svjetskoj pozornici”, kaže za CNN američki stručnjak za trgovačko pravo Džudit Li.
“Mi ne samo da pokušavamo kontrolisati naša vlastita preduzeća, već i firme drugih zemalja”, dodaje ona.
Trampovo povlačenje iz multilateralnih sporazuma u Njemačkoj i Evropi se tumači kao pokušaj Vašingtona da “progura” američko pravo i politiku i izvan SAD-a. Šefi njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahls odluku o Iranu je nazvala “velikim udarcem transatlantskom savezu”.
“Financial Times” komentariše da bi “8. maja mogao ući u istoriju kao dan kada su se SAD odrekle vjere u svoje saveznike”.
Evropski poslanik s najdužim stažem, Elmar Brok, u intervjuu za radio “Deutschlandfunk” rekao je kako je gorko razočaran potezima Vašingtona.
“Zapadno jedinstvo se raspada, to nije partnerstvo. I sada bi Evropljani s Rusima i Kinezima trebali da pokušaju da područje Srednjeg Istoka ostane regija u kojoj nema atomskog naoružanja”, dodaje on.
Jedna posljedica Trampove odluke već se nazire: Kina i Iran sve tješnje sarađuju.
Samo dva dana nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma, Kina je otvorila novu željezničku prugu koja povezuje dvije zemlje. Ukoliko francuski koncern Total “zamrzne” svoje poslove s Iranom, kineska preduzeća očigledno su spremna da preuzmu i taj dio kolača. Dojče Vele
