BANJALUKA, Industrijska preduzeća na sjeveru BiH će morati sačekati još najmanje dvije do tri godine na rehabilitaciju Luke Brčko i uređenje riječnog korita Save, koje bi omogućilo plovnost većih teretnih brodova, kao daleko jeftinijeg načina izvoza u odnosu na drumski prevoz.
Iako je međudržavni projekat uređenja Save, u koji su uključene BiH, Hrvatska i Srbija, počeo još 2009. godine, BiH tek sada ulazi u prvu fazu realizacije, odnosno deminiranje desne obale rijeke i uklanjanje iz korita dvije avionske bombe zaostale iz Drugog svjetskog rata.
Kako saznajemo, raspisan je međunarodni tender vrijedan oko 7,8 miliona KM, koji će biti finansiran sredstvima EU. Teritorija koja će biti deminirana prostire se na više od tri miliona kvadratnih metara, te obuhvata više gradova, uključujući Gradišku, Srbac, Brod, Odžak, Šamac, Domaljevac i Brčko.
Rok predviđen za završetak deminiranja je 180 dana, što govori da će deminerske kompanije koje dobiju ovaj posao morati imati visokorazvijenu tehnologiju i stručno osoblje. Istovremeno, rok za vađenje dvije avionske bombe skraćen je na 60 dana.
Za finansiranje cijelog projekta obnove plovnog puta Save zainteresovana je Svjetska banka, koja je ponudila kredit od 30 miliona dolara, od čega bi vlade entiteta preuzele vraćanje 21,5 miliona, a Vlada Brčko distrikta 8,5 miliona dolara. Damir Hadžić, ministar transporta i komunikacija BiH, kazao je da će raspodjela sredstava pratiti proporcionalno riječne kilometre obale (RS 209, FBiH 107 i Brčko 28 kilometara). Kredit Svjetske banke, prema najavama, treba biti odobren u septembru.
Jasmina Agić, direktor Javnog preduzeća “Luka Brčko”, izrazila je nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom projekta, ukazujući da je još prije četiri godine, pod pokroviteljstvom Svjetske banke, izrađena studija koja je pokazala opravdanost ulaganja u Luku i čišćenje korita Save.
Kako kaže, u postupku je odabir kompanije za izradu glavnog projekta čišćenja plovnog puta od Brčkog do Beograda, napominjući da je Hrvatska preko IPA fondova EU zadužena za uređenje rijeke od Siska do Brčkog.
Rehabilitacija Luke Brčko, u vrijednosti 8,5 miliona dolara, prema riječima Agićeve, podrazumijeva asfaltiranje operativne obale, izgradnju vertikalnog keja, obnovu pristupnog puta, spajanje željezničkih veza od stanice Novo Brčko do Luke, te “utapanje” pruge sa lučkim dizalicama.
“Instalisani pretovarni kapaciteti Luke Brčko iznose 700.000 tona, ali zbog ograničene plovnosti rijekom, trenutna iskorištenost je svega 10 do 15 odsto. Čišćenjem Save pretovar bi se podigao na 300.000 do 400.000 tona s obzirom na potrebe privrede”, istakla je ona.
Za otpremu proizvoda preko Luke Brčko zainteresovani su neki od najvećih industrijskih kapaciteta u BiH sa područja Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.
Uređenje korita Save bilo bi od ogromnog značaja i za Rafineriju nafte Brod, koja je zbog malog broja plovnih dana prinuđena da većinu naftnih derivata prevozi drumskim putem ili transportuje do Luke Ploče na Jadranu, što im uveliko povećava troškove.
“Baržama preko Save otpremamo mali dio proizvoda, jer je plovnost rijeke u toku godine omogućena tek u dva do tri mjeseca i to uglavnom do Beograda, iako imamo potrebu i za dalji transport Dunavom skroz do Austrije. Takođe, mnogi kupci, zbog neizgrađenjih instalacija, nisu u mogućnosti ni da prime robu u auto-cisternama, već samo željeznicom ili rijekom”, kazao je Slavko Šćepanović, prvi zamjenik direktora “Optima grupe”, banjalučke firme preko koje ruski “Zarubežnjeft” upravlja brodskom Rafinerijom.
On kaže da upravo ograničena distributivna logistika koči izvoz većih količina naftnih derivata, a time i brže podizanje proizvodnje Rafinerije Brod. Nezavisne novine
