SARAJEVO, Tekstilna industrija BiH nije u sjajnoj situaciji, ali ipak ima pokrivenost uvoza izvozom od 74 odsto, te već četiri do pet godina drži od 12 do 15 odsto učešća u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH, u čemu će uspjeti i ove godine, izjavio je direktor Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Zdravko Marinković.
“BiH ima istorijat u tekstilnoj industriji, dobro obučene kadrove i to je neka naša komparativna prednost, pa se nadam da će to investitori prepoznati”, rekao je Marinković, tokom okruglog stola “Budućnost tekstilne i odjevne industrije – iskustva SR Njemačke” koji je održan danas u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH.
Marinković je podsjetio da je tekstilna industrija – grana privrede koja je prije 20 godina bila visokoakumulativna u smislu zapošljavanja i da je u njoj bilo zaposleno 100.000 ljudi.
“Sada smo u poziciji da imamo tek petinu zaposlenosti. Kapaciteta ima, jedan mali dio je u fazi stečaja i treba im finansijska injekcija da bi krenuli naprijed. U ovoj branši imamo uglavnom takozvane `lon poslove` gdje se ne pravi neka velika akumulacija, ali se zapošljava nova radna snaga”, rekao je Marinković.
On je dodao da je 2011. bila značajna za domaću tekstilnu industriju i da se tada napravio veliki iskorak, te da je izvoz iznosio oko milijardu KM, a da se približno očekuje i ove godine.
Prema njegovim riječima, BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španiju,Italiju, Njemačku i Austriju.
Na okruglom stolu je ocijenjeno da je BiH u prethodnim godinama izgubila konzistentnost u tekstilnoj industriji, kao i sirovinsku bazu te je oslonjena na uvoz repromaterijala, dok se glavnina posla u toj industriji odnosi na takozvane „lon poslove“ za poznatog naručioca.
Direktor Predstavništva Konfederacije njemačke odjevne i modne industrije u Briselu, Ivon Hendrih rekla je da postoji određena saradnja u oblasti konfekcije između BiH i Njemačke, dodajući da je industrija tekstila i odjeće u Njemačkoj u dosta dobroj situaciji i da je jedna je od najboljih u Evropi.
Prema njenim riječima, njemačka industrija tekstila je u posljednjih 40 godina prošla kroz značajnu strukturnu promjenu, te je sada našla nova tržišta, što je potrebno i BiH.
Hendrih je istakla da dosta njemačkih proizvođača odjeće koji su svojevremeno preselili svoje proizvodnje u Aziju danas razmišlja o tome da ih vrate bliže u Evropu i da postoji mogućnost da se neki dio te proizvodnje locira i u BiH. Srna