BANJALUKA, Raspisan je tender za izradu Regulacionog plana Tehnološkog biznis parka (TBP) u naselju Ramići. Tender će biti otvoren do 10. marta ove godine.
Naime, nosilac projekta Tehnološkog biznis parka je Gradska razvojna agencija. Iz ove Agencije saznajemo da će Regulacioni plan biti rađen na osnovu idejnog urbanističko-tehnološkog projekta i usvojene Studije izvodljivosti od strane Skupštine grada. Prethodno je urađeno idejno rješenje i analiza lokacije za Tehnološki biznis park, koja je pokazala da je naselje Ramići najpovoljnija lokacija. Okosnica budućeg parka trebala bi biti fabrika “UNIS – Valjaonica hladno valjanih traka” iz Ramića, odnosno nekadašnja međunarodna vojna baza, čija imovina treba biti prenesena na Grad, što je svojim zaključkom potvrdila i Vlada Republike Srpske.
Rukovodilac Odsjeka za razvoj u Gradskoj razvojnoj agenciji, Milenko Gemaljević, rekao je da je planirano ulaganje u TBP oko 40 miliona evra.
„Biće otvoreno 200 novih kompanija, zatim pet do šet hiljada novih radnih mjesta, a projekat je zamišljen tako da se budućim investitorima na jednom mjestu obezbijede uređen građevinski prostor na preko 200 hektara, transfer znanja kroz razne servise kao i odgovorajući podsticaji za započinjanje investicija”, ističe Gemaljević.
On pojašnjava da je interes za kupovinu zemljišta i pokretanje biznisa u ovoj zoni iskazao veliki broj kompanija, naglašavajući da se većinom radi o domaćim preduzećima, ali da je interes pokazalo i osam firmi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije. Dodaje, da se prvi investitori u Tehnološkom biznis parku mogu očekivati krajem ove ili početkom sljedeće godine. Konačni poziv za kupovinu zemljišta, zakup i učestvovanje u izgradnji raspisaće se nakon otvaranja TBP-a i formiranja operatera.
Tehnološki biznis park Banja Luka je prema sadržaju aktivnosti podijeljen na preduzetničke zone, tehnološki razvojni centar, razvojni kampus sa kongresnim centrom, preduzetničke i razvojne inkubatore, start-up centar i logistički centar. Preduzetničke zone unutar TBP su podijeljene na industrijsku zonu za high-tech kompanije, zonu za mala i srednja preduzeća i zonu malih pogona. Tehnološki razvojni centar, je namijenjen za razvoj novih kompanija, transfer tehnologije i intelektualnog vlasništva, komercijalizaciju tehnologije, institute, fakultetske laboratorije i laboratorije za sertifikaciju, upravljanje znanjem i međunarodno povezivanje. banjaluka.rs.ba
Tehnološki biznis park okosnica budućeg razvoja Banje Luke
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
…samo da citiram jednu vijest od 2005. godine:
‘Preduzeće “Balkan steel international establišment” iz Lihtenštajna jedini je ponuđač na zaključenom tenderu za privatizaciju UNIS – Valjaonice hladno valjanih traka iz Ramića kod Banje Luke. UNIS – Valjaonicu su u decembru 1995. godine zakupile međunarodne vojne snage u BiH (sada EUFOR) i pretvorile ju u njihovu bazu za sjeverozapadnu BiH. Pogoni UNIS – Valjaonice s godišnjim kapacitetom proizvodnje od 110.000 tona su konzervisani i u dobrom stanju. Balkan stil, zainteresovani kupac, u procesu privatizacije je već kupio UNIS-ovu fabriku cijevi u Derventi.’
—
mada su i ti iz balkan steel, nasi ljudi koji su pljackom stekli kapital, iznijeli ga vani i sad se pojavljuju kao ‘foreign investors’.
—
osim toga, u dokumentu IRB, od 2008., ‘Plan privatizacije drzavnog kapitala za 2008. godinu’, se kaze:
Preduzeća koja nisu obuhvaćena portfeljom Akcijskog fonda, a koja će biti predmet
privatizacije su, kako slijedi:
1. “FAMOS-Fabrika motora” AD Istočno Sarajevo
2. “ZRAK” AD Teslić
3. “ORAO” AD Bijeljina
4. AD “Fabrika specijalnih transmisija” Istočno Sarajevo
5. “Fabrika motora specijalne namjene” AD Istočno Sarajevo
6. RK “BOSKA” AD Banja Luka
7. “Tehnički remont” AD Bratunac
8. „UNIS-valjaonica hladno valjane trake“ AD Banja Luka
9. AD Centar za unapreñenje poljoprivrede Sokolac
10. AD „Poljoprivredni zavod“ Doboj
11. GIK „Hidrogradnja“ Istočno Sarajevo
12. Incel-holding AD Banja Luka
—
‘Preduzeća AD „Gas-promet“ Istočno Sarajevo, “Krajinapetrol” a.d. Banja Luka, „UNISValjaonica
hladno valjane trake“ a.d. Banja Luka i RK “Boska” a.d. Banja Luka nisu
obuhvaćena planom privatizacije IRBRS, obzirom na specifičnu situaciju u njima, kao i
najavu da će ista biti privatizovana metodom neposrednog odabira kupca.’
—
potom, vijest iz 2008:
‘Ruski multimilijunaš Oleg Burlakov..bla bla..
Ovaj ruski biznismen izrazio je interes i za privatizaciju banjalučke tvornice Unis – Valjaonica hladno valjanih traka, koja je donedavno služila kao baza međunarodnih vojnih snaga, te ponudio poslovnu suadnju i investicije u Željeznice RS.
—
interesuje me, kako Unis-fabrika cijevi Derventa, moze da radi, a pogoni u Unis-HVT su zastarjeli, i nista ne valjaju? koliko ja znam, ova dva preduzeca su bila povezana proizvodnim procesom, HVT radio hladno i toplo valjana traka, od kojih fabrika cijevi derventa pravi cijevi, i sad to odjednom nista ne valja i treba u stecaj?! opet, koliko znam, traku u derventu dovoze iz rusije, brodovima, pa kopnenim transportom. ramici su valjda dalje od rusije i skuplji od brodova. cisti idiotizam.
—
stecajni upravnik je Savo Sevaljevic. shvatio je Savo, da nema para od angazmana u komisiji za reviziju privatizacije. zar nije sukob interesa da je istovremeno i predsjednik navedene komisije, i stecajni upravnik?
—
pouka: najbolje da od fabrika napravimo parkinge, donosice vise profita. ima se para za ulaganje od 40 mil KM u nekakav tehnoloski park, gdje ce egzistirati 200 preduzeca, malih i sitnih, nego u proizvodno preduzece koje je moglo raditi prije rata a sad odjednom ne moze.
—
zakljucak: predstavnici drzavnog kapitala, svaka vam cast.
UNIS TCD može da radi jer je investitor investirao i na staroj liniji postigao duplo veću proizvodnju od predratne. Zatim je još investirao pa je to sve udvostručio i danas je jedan od najvećih evropskih proizvođača šavnih cijevi. HVT je srodna sa TCD po tome što koristi isti uložak a to je toplo-valjana traka, što bi u konačnici vodilo optimizaciji nabavke. HVT proizvodi hladnu traku izuzetno tanku širine do 1300mm. Primjena ove trake je višestruka i plasman ne predstavlja glavni problem. Zašto je raskinut privatizacioni ugovor sa potentnim investitorom, a zaključen sa ukrajinskim jaranom ostaće enigma zauvijek, iako mora se priznati ima konzistentnosti u svemu tome.
nova stara vijest samo ponavljaju ko papagaji a nista ne rade…