BRISEL – Termoelektrana (TE) „Ugljevik“ emituje više sumpor dioksida (SO2) nego sve njemačke elektrane na ugalj zajedno. Elektrana „Kostolac B“ u Srbiji i „Ugljevik“ u BiH čine polovinu svih zagađenja sumpor dioksidom iz elektrana na ugalj u regiji zapadnog Balkana, poručeno je danas iz Brisela.
U novoj analizi koju su danas u Briselu predstavile organizacije Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih finansijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE Bankwatch) i Evropa bez uglja (Europe Beyond Coal) zaključuje se da rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije.
TE “Ugljevik” prouzrokovala 635 smrtnih slučajeva i 1.689 slučajeva bronhitisa
„Elektrana „Ugljevik“ snage 300 MW u BiH je jedinstven zagađivač. Za relativno malu fabriku ona emituje nezamislive količine opasnog sumpor dioksida – 127.524 tona u 2016. To je više nego kombinacija svih njemačkih postrojenja, koja su emitovala 110.255 tona u 2016. godini“, navedeno je u Analizi.
Dodaje se da su otrovne emisije iz TE „Ugljevik“ “prouzrokovale 635 smrtnih slučajeva, 1.689 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 494 hospitalizacije i 192.236 izgubljenih radnih dana samo u 2016. godini”.
Ova analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Rezultati analize su pokazali da svake godine zagađenje zraka koje je posljedica rada 16 zapadno balkanskih termoelektrana na ugalj prouzrokuje do 3.000 preuranjenih smrti, do 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i druga hronična oboljenja, saopštio je danas Centar za životnu sredinu iz Banjaluke.
Vlatka Matković Puljić: Zagađenje zraka nevidljivi ubica
Analizom je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi koji se mogu povezati sa ovim zagađenjem iznose od 6,1 do 11,5 milijardi evra, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.
“Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Evropi ono i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa Zapadnog Balkana prenosi u zemlje Evropske unije gdje dodatno negativno utiče na već loš kvalitet zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, direktnih susjeda regionu Zapadnog Balkana, da ispune evropske standarde kvaliteta zraka. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Evropskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog zraka i dekarbonizaciju energetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana”, rekla je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravstvo i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.
Termoelektrane Zapadnog Balkana godinama emituju enormne količine zagađujućih materija. Samo u 2016 godini, 16 zapadno balkanskih termoelektrana je u zrak ispustilo količinu sumpor dioksida (SO2) uporedivu sa količinom emitovanom iz svih 250 termoelektrana u Evropskoj uniji. Podjednako alarmantan je i nivo zagađenja sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).
“Decenijama termoelektrane Zapadnog Balkana nekažnjeno truju okolinu i svoje i stanovništvo susjednih država. Elektroprivreda BiH je u zadnjih 15 godina napravila bezbroj studija i analiza rješenja za ugradnju postrojenja za odsumporavanje. Nažalost, pošto su vjerovatno procijenili da im se više isplati nastaviti trovati građane nego uložiti sredstva u zaštitu njihovog zdravlja, sve se završilo na izradi studija. Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz Evropske unije da izvrše pritisak na BiH vlasti da počnu voditi brigu o zdravlju svojih i EU građana”, izjavio je Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju.
Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu ističe da upotreba fosilnih goriva ne predstavlja samo zdravstveni rizik za stanovništvo nego je i ogromno finansijsko i ekološko opterećenje za zemlje regije Zapadnog Balkana.
“Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Bosni i Hercegovini i regiji prihvate činjenicu da je ugalj energent prošlosti i da što prije počnu praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora”, kazala je Duška Kudra.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
192 236 radnih dana, a ne, mjesta.
S tim da se njemacke zatvaraju, dok nasi majmuni jos ulazu i prosiruju
Ako hoće EU da promjeni stanje na bolje nek kupe sve akcije Teroelektrana i tad nek ugrađuju filtere i poboljšavaju kvalitetu po svim stavkama. To je naj jednostavnije. Kad su pokupovali banke nek pokupuju i termoelektrane. Čak ih mogu i zatvoriti ako otvore zamjenska radna mjesta u tim mjestima uz uslov da ulože dovoljno sredstava u proizvodnju čiste energije.