BANJALUKA/BIJELJINA, Ulje, brašno, šećer, meso – namirnice bez kojih ne može nijedno domaćinstvo, iz mjeseca u mjesec su sve skuplji, a u oktobru ih potrošači plaćaju od 10 do 35 feninga više nego prije tri mjeseca.
Pokazuju to podaci udruženja potrošača iz većih gradova RS koja su izvršila poređenje cijena životnih namirnica u velikim trgovinama.
Tako je na području Bijeljine u zadnja dva mjeseca najveći rast cijena među osnovnim životnim namirnicama zabilježen kod ulja, koje je poskupjelo za čak 13,98 odsto.
Prema podacima Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, u julu je prosječna cijena ulja u većim trgovinama u tom gradu bila 2,79, a sada je 3,18 KM.
Pored toga, cijena brašna je povećana za 8,94 odsto i sada iznosi 1,34 KM, dok je njegova prosječna cijena u julu iznosila 1,23 KM.
Uočeno je i da su trgovine lošije snabdjevene mesom u odnosu na prethodni period, dok su cijene mesa povećane – svinjskog mesa u prosjeku 7,30 odsto, piletine 5,47 odsto i junetine u prosjeku za 4,37 odsto.
Branko Kačarević, sekretar Udruženja potrošača “Zvono”, rekao je da je u Bijeljini šećer u zadnja dva mjesca poskupio za 3,52 odsto i sada košta od 1,80 do 2,55 KM.
“Cijena mlijeka povećana je za 2,86 odsto i košta od 1,25 KM do 1,70 KM, dok je porasla i cijena kafe i to za 0,27 odsto”, dodao je Kačarević.
I analiza cijena osnovnih životnih namirnica Udruženja za zaštitu prava potrošača DON svjedoči o rastu cijena brašna, ulja, mlijeka, šećera te mesa. Tako je cijena mlijeka u odnosu na jul veća do 12 feninga, ulja do 35, a šećera do 20 feninga.
Murisa Marić, izvršni direktor tog udruženja, posvjedočila je da su svi artikli u prodavnicama u tom gradu skuplji od 10 do 35 feninga u odnosu na jul.
“Kada se to posmatra pojedinačno, to i nije toliko strašno, ali kada uporedimo mjesečna primanja koja se zadnjih pet godina nisu mijenjala i osnovnu platu od 370 maraka, onda govorimo samo o preživljavanju. Kako drugačije nazvati život penzionera sa 160 KM penzije, kada vreću brašna treba da plati 25 KM”, kazala je Marićeva i zaključila da 90 odsto primanja trošimo na hranu.
Sa druge strane, kako ističe Marićeva, pritisnuti besparicom i problemima primorani smo da se odričemo svega, a veliko pitanje je kakvu hranu kupujemo i koliko je kvalitetna.
“Ne treba zaboraviti da će se na zimu troškovi domaćinstava povećati zbog skuplje struje, mogućeg poskupljenja grijanja i slično. To znači da ćemo na proljeće pričati drugu priču u kojoj će država morati intervenisati da nam pomogne, a kako, to ne znamo”, kazala je Marićeva.
Isto tako Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da su poskupljenja evidentna, ali da trgovci zanemaruju činjenicu da opada platežna moć, štu uzrokuje i pad tražnje proizvoda.
On je istakao da trgovci moraju da shvate u kakvom ambijentu rade i da će i oni morati da se prilagode ambijentu, jer su plate i cijene u uskoj korelacionoj vezi.
Prijeti socijalni bunt
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da smo u situaciji kada su nam kućni budžeti sve tanji, dok trgovci apsolutno nemaju nikakvu politiku koja bi se prilagodila tome.
“Trgovački lanci ucjenjuju domaće dobavljače velikim rabatima i na osnovu toga stvaraju maržu i to sve ide preko leđa kupaca i naših proizvođača, što je jedan oblik monopolizma”, rekao je Pavlović i dodao da se porast cijena prehrane mogao očekivati jer se to dešava u cijeloj Evropi zbog vremenskih neprilika i slabog roda.
Smatra da treba iskoristiti potencijale i reaktivirati proizvodnju hrane tako da se proizvodi više, što bi rezultiralo jeftinijom hranom za građane.
“Bez domaće proizvodnje hrane, zarada, subvencija i pomoći našim poljoprivrednicima osuđeni smo na lako umiranje, a tu je i porast cijena, zbog čega će kućni budžeti biti sve tanji i završićemo na tome da će doći do socijalnog bunta”, rekao je Pavlović.
Namirnice Rast (u %)
Ulje 13,98
Brašno 8,94
Svinjetina 7,30
Piletina 5,47
Junetina 4,37
Šećer 3,52
Mlijeko 2,86
Kafa 0,27
Nezavisne novine