BEOGRAD, Bankarski sektor u Srbiji je stabilan i nema bojazni da će se ponoviti slične situacije sa državnim bankama koje smo imali u prošlosti, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković najavljujući i dolazak nekih novih banaka na srpsko tržište.
“I ove godine će u fokusu NBS biti kontrola banaka koja nijednog trenutka ne smije da ima “inkvizitorski karakter”, već mora da bude vrlo ozbiljna, ali sa pristupom preventivnog djelovanja i pomaganja bankama da se bave svojim tradicionalnim poslom kreditiranja privrede i građana”, istakla je Tabaković.
Ona je navela da odgovore na pitanja kako će teći dalja konsolidacija dijela bankarskog sektora u državnom vlasništvu i kakva je njihova perspektiva treba da pruži strategija koju priprema Ministarstvo finansija.
Ta strategija konačno i jasno treba da iskaže strateško opredjeljenje države kao pojedinačno najvećeg akcionara u pogledu daljeg poslovanja tih banaka, rekla je Tabaković.
“Narodna banka je ojačala svoje aktivnosti u bankama u državnom vlasništvu, za neke je utvrdila i određene korektivne mjere koje te banke treba da sprovedu da bi unaprijedile svoje finansijsko stanje i da bi bile spremne za rješenja koja će biti usvojena pomenutom strategijom”, precizirala je ona.
Tabaković je napomenula i da se očekuje dolazak banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata na srpsko tržište, “a u toku je i postupak oko ulaska jedne strane u vlasništvo Čačanske banke”.
“Takođe, mislim da se može očekivati i dolazak novih strateških investitora koji će se opredijeliti za ulaganje u naš bankarski sektor”, rekla je ona.
Kako je istakla, dolazak novih, kredibilnih banaka treba, prije svega, da obezbijedi ponudu kvalitetnijih izvora finansiranja i da poveća konkurenciju omogućavajući tako povoljnije uslove kreditiranja privredi i stanovništvu.
Napominjući da centralna banka ima “oskudne” instrumente kojima bi mogla da direktno utiče na povećanje kreditne aktivnosti banaka, Tabaković je istakla da NBS na stanje na kreditnom tržištu utiče stvarajući adekvatne uslove kroz stabilnost cijena i deviznog kursa, “a rezultati toga su već vidljivi kroz započeto smanjenje kamatnih stopa, posebno na kredite koje koristi privreda”.
Ona je rekla i da nema informacije da su banke pooštrile uslove za odobravanje kredita “jer je već duže vrijeme primjetno da su banke veoma oprezne i nesklone riziku, što je donekle razumljivo imajući u vidu nivo nenaplativih kredita”.
“Banke svakako treba da se vrate svom osnovnom poslu, kreditiranju privrede i građana, ali ništa nije crno-bijelo i sve je povezano. To znači da dodatni podsticaj rastu kreditne aktivnosti treba da proistekne iz fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi po osnovu pozitivnog efekta koji će imati na troškove privrede i sigurnost ulaganja”, navela je Tabaković.
Prema njenim riječima, stabilniji uslovi omogućiće bankama da sredstva koja sada plasiraju u hartije od vrijednosti države i NBS preusmjere u finansiranje projekata privrede, uz niže kamatne stope, što je inače po pravilu za banke profitabilnije.
Podsjetivši da je NBS krajem 2012. i 2013. donijela propise koji treba da doprinesu rješenju problema nenaplativih kredita, guverner je navela da se sada sagledavaju efekti tih mjera i očekuje se da se veći broj banaka odluči za njihovu primjenu, što više očisti svoje bilanse i oslobodi sredstva za novu kreditnu aktivnost.
“Banke ne mogu “skrštenih ruku” čekati da neko drugi rješava ovaj problem koji je nastao na liniji banka-privreda, a ako bi NBS preduzela agresivnije korake nastali bi troškovi za banke, uz mogućnost da ih one preliju na one koji uredno izmiruju svoje dugove”, istakla je Tabaković.
“Problem teško naplativih kredita nije nastao preko noći i bez zasluga samih banaka koje su, takođe, “zatvarale oči” pred nenamjenskim korišćenjem kredita, pa se preko noći ne može ni riješiti”.
“Ono što je pravi lijek na duže staze je oporavak realnog sektora i povećanje ekonomske aktivnosti, uz rast kreditne aktivnosti banaka, a mi kroz makroekonomsku stabilnost stvaramo uslove za to”, rekla je Tabaković. Tanjug