BANJALUKA, Stend-baj aranžman Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 50 miliona evra Agenciji za osiguranje depozita BiH donijeće u BiH svjež novac koji će pojačati realni sektor i vratiti povjerenje u banke.
Kazao je “Glasu Srpske” predsjednik sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista SWOT Aleksandar Ljuboja.
– S obzirom da u BiH i RS trenutno imaju manjak stranih investicija i da je prisutno otežano pozajmljivanje kreditnih sredstava, stend-baj aranžman sa EBRD je dobrodošao. Svjež novac iz ovih izvora trebao bi da bude usmjeren u projekte za oporavak realnog sektora – rekao je Ljuboja.
Ova sredstva, smatra Ljuboja, najbolje bi bilo uložiti u stvaranje nove vrijednosti. Štetno bi bilo, ističe Ljuboja, ako se novac od EBRD ne bi “oplodio”.
Direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić ranije je rekao da bi odobravanje ovog zajma značilo dodatno osnaživanje Fonda za osiguranje depozita i brže približavanje evropskom standardu limita osiguranja.
Delegacija BiH koju je predvodio ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić, zaključila je prije dva dana u Londonu sa EBRD Ugovor o garanciji za kreditnu liniju u iznosu od 50 miliona evra čime su stečeni ulovi za odobravanje aranžmana.
Rok otplate kredita je 15 godina, sa početkom od osme godine poslije njegovog potpisivanja, a BiH bi ovim ugovorom EBRD garantovala njegovu otplatu.
BiH se među posljednjim zemljama u okruženju, kazao je Ljuboja, odlučila na podizanje limita osiguranja depozita, sa 20.000 na 50.000 maraka.
– Cilj povećanja osiguranih depozita je povećanje povjerenja stanovništva i privrede u banke, odnosno da bi se značajan dio sredstava, koji je iz banaka povučen u novembru prošle godine, vratio u banke – objasnio je Ljuboja.
Povećanje visine osiguranih depozita jedna je od predloženih mjera iz nadležnosti Savjeta ministara BiH za ublažavanje globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH, a usmjerena je ka očuvanju stabilnosti bankarskog sektora.
Povjerenje
Aleksandar Ljuboja kaže da u RS trenutno postoji manjak novčanih sredstava na tržištu i privredi nedostaje sredstava. Fizička lica u ovom periodu teško se odlučuju na podizanje kredita, a banke nemaju dovoljno sredstava za kreditiranje, što usporava privredni ciklus. Ako bi banke vratile povjerenje, smatra Ljuboja, i ako bi došlo do većeg priliva štednje u banke, samim tim ne bi imale više sredstava koja bi “pumpale” u privredu i potrošnju i došlo bi do oporavka privrede.