NJUJORK – U 2022. godini, globalno tržište obveznica iznosilo je 133 biliona dolara. Kao jedno od najvećih svjetskih tržišta kapitala, ona dužničkih vrijednosnih papira su porasla sedam puta u posljednjih 40 godina.
Ovaj rast potpomaže prodaja državnog i korporativnog duga u velikim ekonomijama i tržištima u razvoju. U posljednje tri godine, kinesko tržište obveznica je raslo 13 odsto godišnje.
Na osnovu procjena Banke za međunarodne izvode (Bank for International Statements – BIS), ovaj grafikon prikazuje najveća tržišta obveznica u svijetu.
Ukupni pokazatelji duga ovdje uključuju domaće i međunarodne dužničke hartije od vrijednosti u svakoj zemlji ili regionu. BIS napominje da se međunarodne dužničke hartije od vrijednosti izdaju van lokalnog tržišta zemlje u kojoj zajmoprimac ima prebivalište, a čine ih euroobveznice te strane obveznice, ali ne i kredite po dogovoru.
Najveća svjetska tržišta obveznica
Procijenjene na više od 51 bilion dolara, SAD imaju najveće tržište obveznica na svijetu. Državne obveznice činile su većinu njihovog tržišnog duga, sa više od 26 milijardi dolara u vrijednosnim papirima. Savezna vlada SAD je samo u 2022. platila 534 milijarde dolara kamata na ovaj dug.
Kina je druga, sa 16 odsto globalnog iznosa. Domaće komercijalne banke drže najveći udio njenih obveznica, dok je udio stranog vlasništva i dalje prilično nizak. Strani interes za kineske obveznice usporio je 2022. godine zbog geopolitičkih tenzija u Ukrajini i nižih prinosa.
ZEMLJA/REGION UKUPAN DUG (U BILIONIMA $) UČEŠĆE NA TRŽIŠTU
1 SAD 51,3 39%
2 Kina 20,9 16%
3 Japan 11 8%
4 Francuska 4,4 3%
5 Ujedinjeno Kraljevstvo 4,3 3%
6 Kanada 4 3%
7 Njemačka 3,7 3%
8 Italija 2,9 2%
9 Kajmanska ostrva* 2,7 2%
10 Brazil* 2,4 2%
11 Južna Koreja* 2,2 2%
12 Australija 2,2 2%
13 Nizozemska 1,9 1%
14 Španija 1,9 1%
15 Indija* 1,3 1%
16 Irska 1 1%
17 Meksiko* 1 1%
18 Luksemburg 0,9 1%
19 Belgija 0,7 >1%
20 Rusija* 0,7 >1%
*Zemlje u kojima nacionalne vlasti nisu prijavile ukupne dužničke hartije od vrijednosti. Ove brojke su zbir domaćih dužničkih hartija od vrijednosti koje su prijavile nacionalne vlasti i/ili međunarodne dužničke vrijednosne papire, a koje je prikupio BIS. Podaci su iz trećeg kvartala 2022. godine.
Kao što gornja tabela pokazuje, Japan ima treći najveći udio na tržištu duga. Japanska centralna banka posjeduje ogroman dio svojih državnih obveznica, što je dostiglo rekordnih 50 odsto, nakon prilagođavanja politike kojom kontroliše krivu prinosa, a koja je uvedena 2016. Politika je osmišljena da pomogne u jačanju inflacije i sprečavanju pada kamatnih stopa. Kako je inflacija u 2022. počela da raste, a investitori počeli da prodaju obveznice, zemlja je morala da poveća prinos kako bi podstakla potražnju i likvidnost. Prilagođavanje je izazvalo šokove na finansijskim tržištima.
U Evropi, Francuska je dom najvećeg tržišta obveznica sa 4,4 biliona dolara ukupnog duga, nadmašujući Ujedinjeno Kraljevstvo za oko 150 milijardi dolara.
Banke: Glavni kupci na tržištu obveznica
Poput centralnih banaka širom svijeta, komercijalne banke su ključni igrači na tržištu obveznica.
U stvari, komercijalne banke su među tri najveća kupca duga američke vlade. To je zato što će komercijalne banke reinvestirati depozite klijenata u kamatonosne hartije od vrijednosti. To često uključuje američke trezorske obveznice, koje su visoko likvidne i jedna od najsigurnijih hartija od vrijednosti na globalnom nivou.
Kao što možemo vidjeti na grafikonu ispod, bankarski sektor često nadmašuje ukupan BDP privrede.
Kako su kamatne stope naglo porasle od 2022. godine, cijena obveznica je gurnuta naniže, s obzirom na njihov obrnuti odnos. Ovo je pokrenulo pitanja o tome koje vrste obveznica drže banke.
U SAD-u, komercijalne banke imaju 4,2 biliona dolara obveznica državnog trezora i drugih državnih vrednosnih papira. Za velike američke banke, ova sredstva u prosjeku čine gotovo 24% imovine, a takođe čine u prosjeku 15 odsto aktive malih banaka u 2023. Od sredine prošle godine, male banke su smanjile svoje obveznice zbog povećanja kamatnih stopa.
Kako više stope utiču na bankarski sistem i širu ekonomiju, to može dati dodatni pritisak na globalna tržišta obveznica koja su se brzo proširila u eri „plašljive“ monetarne politike i ultra niskih kamatnih stopa. Visual Capitalist/Bankar.me
