BANJALUKA –Države zapadnog Balkana kao posljedice pandemije virusa korona ove godine potonuće u recesiju, a to znači pad bruto društvenog proizvoda i do 11,3 odsto. Bosna i Hercegovina nakon niza godina suficita, očekuje preokret fiskalnog bilansa u minus od 3,7 odsto. Najviše će biti pogođena prerađivačka industrija koja bi mogla pasti za 6,5 odsto.
Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se prognozira da će svih šest zemalja, suočavajući se i dalje s posljedicama pandemije COVID-19, zabilježiti negativan rast.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij u svjetlu velikih neizvjesnosti uzrokovanih pandemija prognozira se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata.
Navode da se pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju augusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020.
Pandemija izazvana korona virusompredstavlja najozbiljniju prijetnjuekonomiji Bosne i Hercegovine (BiH) nakon svjetske finansijske krize. Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta. Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji; dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga.
„Dok je manje vjerovatno da će sektori orijentirani na domaće tržište ili vezani za online usluge – kao što su poljoprivreda, informacione i komunikacione tehnologije i zdravstvo – biti direktno pogođeni pandemijom, prerađivačka industrija može u 2020. zabilježiti veći pad, koji se procjenjuje od 6,5 procenata u BiH do 9 procenata u Srbiji. Slično tome, u Sjevernoj Makedoniji u drugom kvartalu prerađivačka industrija Za BiH se, nakon više godina suficita, projicira preokret fiskalnog bilansa u negativan od –3,7% BDP-a. Sveukupno, fiskalni deficiti mogu dostići vrijednosti uporedive s onima nakon svjetske finansijske krize u iznosu do 4,7 procenata u Sjevernoj Makedoniji, 5,4 procenta u Albaniji i oko 7 procenata na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji“, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Ističe se i da se očekuje da ukupni omjer spoljnog duga iBDP-a u regiji dostigne vrhunac od preko 70% BDP-a, ali velike finansijske potrebe bi se mogle ublažiti deviznim rezervama, koje u svim zemljama u regiji pokrivaju 3 do 6 mjeseci uvoza roba.
“Jačina recesije zavisi od trajanjupandemije u Evropi. Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanjeljudi“, kaže direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banciLinda Van Gelder.
Dodaje da se očekuje da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politikaučiniti za prevazilaženje ove epidemije.
Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize. Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna.
Nakon ove faze hitnog odgovora uslijediće faza ekonomskog oporavka, a institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje. Od ključnog će značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Pored trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.
CAPITAL: D.E.