VAŠINGTON, Privredni rast u svijetu će iduće godine, zbog posljedica finansijske krize, usporiti na 0,9 odsto, sa 2,5 odsto u 2008, pri čemu će razvijene zemlje doživeti ekonomski pad, a globalna ekonomija će upasti u recesiju, upozorila je Svjetska banka (SB) u objavljenom izvještaju o izgledima globalne ekonomije za 2009.
SB nije isključila mogućnost da će svjetska privredna recesija biti veoma duga i duboka i da će obim svjetske trgovine dogodine zabilježiti prvi pad od 1982. godine, i to za 2,1 odsto, zbog pada prodaje u razvijenim zemljama, ali i zbog nedostatka izvoznih kredita.
Banka prognozira da će u 2009. doći i do usporavanja rasta investicija u zemljama u razvoju – na 3,9 procenata, sa više od 13 odsto lane.
Tako će priliv stranog kapitala u taj dio svijeta dogodine pasti na oko 530 milijardi dolara, što je samo oko polovine obima stranih investicija u zemlje u razvoju u 2007. godini, kada su one dostigle bilion (hiljadu milijardi) dolara.
Najveći udio u lošim rezultatima će, smatra ta međunarodna finansijska institucija, imati industrijski najrazvijenije zemlje, koje će u 2009. većinom doživiti privredni pad.
Zemlje u razvoju će, s druge strane, dogodine ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na prosječnom nivou od oko 4,5 procenata, što je, međutim, značajno usporavanje u poređenju sa ekonomskim rastom od 7,9 odsto u 2007. godini, ističe Svjetska banka, čiji je glavni zadatak da pomaže upravo svijetu u razvoju, ukazuju agencije.
Na kraju, uprkos masivnim mjerama za podršku svjetskih finansijskih tržišta, kojima vlade najvećih zemalja hoće da ožive kreditnu aktivnost banaka i opet pokrenu svjetsku ekonomiju, kriza će se preliti i na tržišta zemalja u razvoju, gdje se ne isključuju bankrotstva mnogih banaka i monetarna kriza, ocijenjuje SB.
Glavni ekonomista Svetske banke Džastin Lin smatra vjerovatnim da će se sadašnja finansijska kriza pretvoriti u najozbiljniju recesiju od 30-tih godina prošlog vijeka, navodeći da na to ukazuje više pokazatelja.
SB je ukazala da su se u svijetu finansijski uslovi naglo pogoršali, da je vrijednost aktive banaka propala, tokovi kapitala u siromašnije zemlje se praktično zaustavili. Izgubljen je veliki dio tržišne vrijednosti preduzeća, pošto je veliki broj banaka u SAD, Evropi i u zemljama u razvoju postao platno nesposoban.
U ekonomskoj teoriji, recesija je stanje u kojem se BDP zemlje smanjuje u dva uzastopna kvartala.
Svjetske finansijske institucije, kao što su SB i Međunarodni monetarni fond (MMF), međutim, definišu globalnu recesiju kao usporavanje rasta svjetskog BDP-a ispod 2,5 procenta.
To je zbog toga, ukazuju analitičari, jer privrede u razvoju moraju da rastu mnogo brže od industrijski razvijenih zemalja, kako bi bar održale korak sa rastom broja svog stanovništva.
Svjetska banka je konstatovala da su se izgledi rasta u oba ta dela sveta značajno pogoršali, a da je međunarodna finansijska kriza, koja je izbila septembra ove godine, posle višemjesečnih finansijskih potresa, naglo ojačala ciklično usporavanje koje je već bilo u toku.
Prema izvještaju SB, u 2008. je završen petogodišnji “bum” rasta cijena glavnih sirovina, koji je doprinosio ekonomijama mnogih zemalja u razvoju.
Taj proces je, međutim, kulminirao na početku ove godine svjetskom prehrambenom krizom, kada je nagli rast cijena hrane i goriva počeo egzistencijalno da ugrožava najsiromašnije građane svijeta.
Za iduću godinu, međutim, SB prognozira pad cijena hrane za 23 procenta, a cijena metala za 26 odsto u odnosu na 2008.
Cijene sirovina bi, ipak, trebalo da ostanu umjereno visoko iznad minimuma zabilježenog 90-tih godina prošlog vijeka.