SARAJEVO, Federacija BiH neće do kraja maja ispuniti uslove neophodne za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, pa ni ova institucija neće sredinom juna razmatrati odobravanje četvrte tranše za BiH, kaže Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i dopremijer FBiH.
Podsjetio je kako će Odbor izvršnih direktora MMF-a, nakon juna, zasjedati tek u septembru ili oktobru, kada BiH može očekivati 38 miliona evra.
Tvrdi kako se vlasti kantona, kojima će biti proslijeđen dio novca od MMF-a, nisu pomakle s mrtve tačke u provođenju mjera štednje. Uprkos tome, Bevanda kaže da su predstavnici kantona u Parlamentu FBiH već počeli lobirati za ovaj novac.
“Podobro se politika umiješala u sve ovo. U Parlamentu me pojedini zastupnici susreću i pitaju kad će kantoni dobiti novac. Čuo sam da je već nekim kantonima obećan određen iznos novca”, kaže Bevanda.
Odbor izvršnih direktora MMF-a zasjedat će 22. juna. Hoće li BiH biti na dnevnom redu?
BEVANDA: Sjednica Odbora nije zakazana zbog BiH. Da bismo dobili novac do 31. maja, moramo ispuniti četiri uvjeta: usvojiti zakon o platama u organima vlasti, provesti reviziju u oblasti braniteljske zaštite, beneficiranih mirovina, kao i strategiju reforme mirovinskog sustava. MMF-u moramo poslati dokaz da smo ispunili ove uvjete kako bismo bili na dnevnom redu. Pošto mi to nećemo ispuniti, naredna sjednica Odbora bit će u septembru ili oktobru kad se ljudi vrate s godišnjih odmora. Ne vidim kad bismo to mogli usvojiti zakon o platama. Predstavnici MMF-a nisu kamperi iz Vošingtona koji jedva čekaju da dođu da nas vide. Imaju i mnogo većih problema. Sad dolazi Španjolska, Portugal, Rumunija. U BiH će doći kad ispunimo uvjete.
To znači da FBiH ima dva roka za ispunjavanje uslova kako bi u ovoj godini dobila novac?
BEVANDA: Ne insistiraju na rokovima. Nama je bespredmetno postavljati rokove. Imali smo sasvim dovoljno vremena od prvog pregleda MMF-a da donesemo zakon o plaćama. Ali o tom zakonu počelo se razmišljati pet dana prije isteka roka, tako da se odustalo od rokova. Njima se ne žuri, ali bez ispunjenja uvjeta nema novca.
Dokle su kantoni stigli s ispunjavanjem uslova, odnosno sprovođenjem mjera štednje?
BEVANDA: Neprestano sam pozivao na odgovornost kantona i apelirao da dostave sve što je potrebno kako bismo mogli napraviti ukupnu konsolidaciju. S ciljem utvrđivanja makroekonomskog okvira do danas smo projekciju proračuna za naredne tri godine dobili samo od tri kantona: Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Sarajevskog. Tražili smo izvršenje proračuna za prošlu godinu. Ni od koga nismo dobili ništa. Ni u jednom kantonu nema zakona o uštedama, kao ni prijedloga rebalansa proračuna. U projiciranim kantonalnim proračunaima evidentna je totalna neodgovornost. Nema ušteda. Utvrđen je deficit i kao izvor financiranja naveden je novac MMF-a. Uključili su oni koliko im treba. Pretpostavljam da su kantonalne vlasti najprije napravile rashodovnu stranu, a potom sabrale prihode. Ono što im fali, kantoni su namirili od MMF-a. Sad su pritisci na mene zbog ovog novca. U Parlamentu me susreću i pitaju kad će kantoni dobiti novac. Umjesto da se kantoni učine odgovornim i natjeraju da ispune svoje obaveze, politika se podobro umiješala u sve ovo. Čuo sam da pojedini lideri obećavaju da će kantoni dobiti po 15, 13, 18 ili 24 miliona. Federalni proračun taman može pokriti njihove apetite i želje kad se saberu.
Koliko neispunjavanje ovih uslova može biti pogubno za FBiH?
BEVANDA: Ne znam. Postavio bih drugu tezu. Iduće godine nema MMF-a. Ukoliko ne bude donesen zakon i napravljene uštede, ako se ne bude odgovorno, ne znam ko će biti taj koji će zatvoriti proračun FBiH za iduću godinu. Realno je da će faliti 450 miliona KM. I sve da i završimo ovu, iduća godina će biti bez ovih para. Nema nam maknuti bez MMF-a.
Jedan od uslova koje kantoni treba da ispune je usaglašavanje njihovih sa federalnim zakonom o platama u organima vlasti. U kantonima tvrde kako im ne odgovara zadnja verzija zakona o platama FBiH i da ga neće moći izdržati?
BEVANDA: Naravno da neće, i to je jedan od primjera neodgovornosti. Mora biti napravljen sustav ušteda. Federacija je po ovom zakonu uštedjela 13 odsto u budžetu. Na naknadama ostvarene su uštede od 54 odsto, a na komisijama 64 odsto za pola godine. Kantoni ovako treba da rade.
Premijer FBiH nedavno je izjavio kako je tačno da je komisijama iz budžeta isplaćeno četiri miliona KM, te da je to urađeno kad je bio na godišnjem odmoru. Kako su onda ostvarene uštede u ovoj oblasti?
BEVANDA: Mislim da se još nije bio vratio s godišnjeg kad je to izjavio. To mu je neko napakirao. Čovjek nije provjeravao. Ovo je trebalo da diskreditira ministra financija. Niko osim mene i drugog dopremijera Gavrila Grahovca takvu odluku nije mogao potpisati. Znači, dok je bio na godišnjem, napravili smo neku prevaru. Inače, ministar financija je ludo željan da te komisije isplaćuje, jer ne može ništa bez toga. Samo čeka kad će premijer na godišnji da komisije isplati.
Kad govorimo o uštedama, zašto je onda Vlada FBiH donijela odluku o finansiranju članova Savjeta za praćenje cijena na tržištu i timova za sprovođenje revizije u oblasti boračko-invalidske zaštite?
BEVANDA: To nije moj resor. To treba provjeriti kod resornih ministara.
Ali resorni ministri tvrde kako je novac za ove komisije neophodan?
BEVANDA: Vjerovatno su u pravu.
Pripremili ste rebalans budžeta FBiH za ovu godinu. Kad će biti u Vladi FBiH?
BEVANDA: Vlada će ga razmatrati tek kad vidimo hoćemo li dobiti novac od MMF-a ili ne. Bez toga nema ništa. Šta bih trebao? Uputiti rebalans u Parlament? Parlament će ga sigurno podržati jer je uvećan. Odgovoran sam za njegovu provedbu. I bez ovog novca zafali mi 450 miliona KM. Ko će biti kriv? Bevanda! Jer je obmanuo i rekao da će biti 450 miliona KM. Bevanda ne odlučuje o usvajanju bilo čega. Ministarstvo financija FBiH je završilo svoj dio posla, a u ovu zamku neću upasti.
U rebalansu budžeta predviđeno je i nedostajućih 98 miliona KM za penzije do kraja godine. Na koji način je ovo riješeno?
BEVANDA: Nije bilo prestrukturiranja i umanjenja drugih stavki u proračunu. Novac za mirovine planirali smo od pomoći MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija. Tako je i riješen dug od 59,7 miliona KM prema demobiliziranim borcima. Dug prema ovoj populaciji trebalo je da riješe kantoni, ali drugačije od ovoga ne može. Od MMF smo imali odobrenje da iz federalnog proračuna damo 21 milion KM radi sanacije duga prema demobiliziranim borcima. Iako to nije obaveza FBiH, hoćemo da to skinemo s dnevnog reda i riješimo unutarnje dugove.
Vlada FBiH je dobila novi nacrt pisma namjere sa MMF-om. Javnost ima nedoumice o njegovom sadržaju. Možete li nam pojasniti hoće li biti umanjenja gotovinskih transfera i šta je u ovom pismu predviđeno.
BEVANDA: Sadrži četiri odrednice koje moramo ispuniti. Umanjenje gotovinskih transfera bilo je predviđeno u inicijalnom pismu. U nacrtu, kojeg smo dobili prošle sedmice, nema umanjenja od deset miliona KM za civilne invalide, niti umanjenja za braniteljsku populaciju. U revidiranom pismu nema brojeva. Ne smijemo probiti proračunski okvir. Nema povećanja mase za plaće. I dalje se inzistira na dekompresiji koeficijenata za obračun plaća.
Vlada je dva puta usvajala famozni zakon o platama zaposlenih u institucijama vlasti, o kojem je bilo riječi i na nedavno održanom sastanku predstavnika federalne vlasti i lidera četiri vladajuće stranke. Da li posljednja verzija ponuđenog zakona može ugledati svjetlo dana?
BEVANDA: Na tom sastanku bila je opća podrška lidera političkih stranaka da se ne ugrozi financijska stabilnost. Ali je i istovremeno bio zahtjev da se ne povrijede kategorije koje treba da budu dotaknute.
Na dnevnom redu tog sastanka bila su i imenovanja o kojima kompromis nije postignut. Kako vlasti u FBiH mogu riješiti ovaj problem?
BEVANDA: Sva imenovanja, osim onih koja se dotiču HDZ BiH, su završena. Davno su se utalili i to završili. Na sastanku predstavnika vlasti i lidera u FBiH pričali smo o MMF-u, a Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, u tom momentu rekao je da je za Stipu Prlića (direktor HT Mostar). Upitao sam ga je li za poštivanje zakona ove države ili ne. Normalno, svi su za poštivanje zakona. Rekao sam da je napravljeno nešto što graniči sa zdravom pameću jer je Prlićevo imenovanje provedeno na nezakonit način. Prekršen je Zakon o ministarskim imenovanjima, natječaj je raspisan i proveden suprotno Statutu i ostalim aktima društva. I ništa više. Resorni ministar i ta politička opcija koja sad odjednom podržava ovo imenovanje, da ima imalo morala, priznali bi da su pogriješili i povukli imenovanje, kao što sam ja uradio dva puta. Za ova imenovanja ustanovio sam da sam pogriješio. Priznao sam to u Vladi FBiH. Nema razloga da neko ne prizna da je pogriješio, što će sud i dokazati u slučaju imenovanja u HT Mostaru, da poništi natječaj, imenuje Prlića na dva mjeseca do okončanja procedure. Opet imaju snagu ruku i Prlića legalno mogu izabrati. Svi znaju da je njegovo imenovanje protivzakonito. Tu je i Direkcija za pasivni podbilans. Ne imenuje se Dragan Kovačević, koji ne pripada nijednoj političkoj stranci, ali je Hrvat. Bilo bi normalno da to pripadne Hrvatu ili Srbinu, jer je direktor Agencije za privatizaciju FBiH Bošnjak. Po mom mišljenju, ovdje ništa nije sporno. Problem je što bi na ovu poziciju trebalo da bude imenovan najlošiji kandidat.
Hrvatski ministri prije mjesec dana napustili su sjednicu Vlade FBiH i to zbog imenovanja. Je li razlog imenovanje Stipe Prlića za predsjednika Uprave HT Mostar?
BEVANDA: Sve je to bila farsa, a ja u tome neću da učestvujem. Nisam htio da budem tu zbog dekora ili kvoruma. Sjednica je ipak bila održana jer je bilo kvoruma. Nijednog trena ni za jedno imenovanje nisam inzistirao. Moj stav je bio principijelan kada je riječ o imenovanjima. Tražio sam da sva imenovanja, koja su prošla zakonske procedure, ponovo budu pred Vladom FBiH. Kada je riječ o imenovanju u HT Mostar nijednog trena ni u jednoj diskusiji niko iz HDZ BiH nije pomenuo Stipu Prlića kao osobu.
Na toj istoj sjednici potvrđena je i Vladina uredba o prihodovnom cenzusu za dobitnike najviših ratnih priznanja. Koliko je ova odluka validna i imamo li uopšte ovu uredbu?
BEVANDA: Ne znam, nisam pravnik. Dva dana uoči protesta braniteljske populacije pred zgradom Vlade FBiH premijer je telefonom kontaktirao ministre u Vladi FBiH. Rečeno im je da je na uredbu, u kojoj je visina cenzusa dvije i po prosječne plate, suglasnost dala i Svjetska banka. A suglasnosti Svjetske banke na ovakav sadržaj uredbe uopće nije ni bilo.
Aktuelna su međusobna optuživanja između Vas i direktora Porezne uprave FBiH Midhata Arifovića za nenaplaćivanje višemilionskog duga od kladionica. U čemu je problem, šta je pozadina priče?
BEVANDA: Sve ovo je počelo u momentu kada je direktoru Porezne uprave ograničen mandat. Taj čovjek jednostavno ne zna svoj posao. Poziva se na sve ono što mu ne stoji. Izgubio je bilo kakav argument. Izgubio je svaki rat. Treba mu postaviti pitanje: Je li ikad Bevanda dao nalog da se pogoduje bilo kome. Jesam li se ikad umiješao u operativni posao Porezne uprave? Ima li ijedan dokument po kome Ministarstvo financija pogoduje kladioničarima. Direktor priča priče. Nijedan prekršajni nalog nije izdao. Ako je utvrdio nepravilnosti, onda mora izdati i prekršajni nalog.
U Poreznoj upravi tvrde kako bez okončanja spora u Ministarstvu finansija dužnicima ne mogu plijeniti ni imovinu. Da li je to tačno?
BEVANDA: Ne znam. Ne razumijem se i ne petljam se u njihov posao. Ipak, čini mi se da nekad u novinama pročitam javni poziv za prodaju imovine.
Vlada FBiH, koja je ujedno i Skupština Razvojne banke, još nije usvojila program rada ove institucije za tekuću godinu. Problem je raspodjela novca po resorima. Kad će plan biti usvojen i kako će problem u vezi s raspodjelom novca biti riješen?
BEVANDA: Skupština Razvojne banke, kako mi je javio premijer, trebalo bi da bude održana 10. juna. Ne znam hoće li plan poslovanja biti na dnevnom redu. Kada je riječ o raspodjeli novca, uvijek se traži povećanje. Svi su prisutni na sjednicama Vlade kad su imenovanja i raspodjela novca na dnevnom redu. Kad se raspravlja o nečemu što je važno za državu, onda gledamo ima li nas osam ili devet.
Ciljano uništavanje Naftnih terminala
Je li FBiH izgubila Naftne terminale u Pločama?
BEVANDA: Na zadnjoj sjednici Vlade RS upozorio sam na probleme u Naftnim terminalima u Pločama i “Energopetrolu”. Rekao sam im da angažiraju stručnjake ako ne znaju, kako FBiH ne bi izgubila imovinu, i da se upoznaju s hrvatskim zakonom o stečaju i vide rizik u koji ulaze. Nije bilo volje da to poslušaju. I NT su u stečaju. Dobili su 8,2 miliona KM iz proračuna i oročili ga u Fima i Poštanskoj banci, koje su na rubu. Na osnovu toga su podigli kredit iz kog su dali pozajmicu Terminalima u Sarajevu. Tražili su još novca. Rečeno im je da nema proračunske pozicije i da razroče dobijene pare. Neće da slušaju. U Terminalima su nepismeni ljudi koji nemaju dana iskustva. Igraju se s jednom od najvećih naftnih kompanija u svijetu. Igraju se s arbitražom u Švicarskoj. Pitajte te ljude ko ih zastupa u sporu koji su otvorili sa “Delta gripom”. Odštetni zahtjev “Delta gripa” je 72 miliona dolara, a Uprava je zarobila 18 miliona dolara nafte “Delta gripu” u Pločama. Povjerenstvo Parlamenta FBiH ustanovilo je da protiv Josipa Tomića iz NT u Pločama nije pokrenut nijedan postupak, za što ga je optužio direktor Terminala u Sarajevu koji ništa ne radi. Onda su za direktora NT Ploče imenovali čovjeka u čije vrijeme je ova firma poslovala negativno. Nagrađen je za to negativno poslovanje. Sklopili su ekipu da to mogu razvaliti, uništiti. Nezavisne novine