Svi se bogate, samo Dodik osiromašio

BANJALUKA –  Gotovo svi izabrani zvaničnici u BiH su u aktuelnim imovinskim kartonima prijavili veće prihode i imovinu, osim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je, zvanično, ostao bez nekretnina, ali i novca na računu.

Dodik ostao bez dva stana

Naime, Dodik je 2014. godine kada je takođe vršio funkciju predsjednika Republike Srpske prijavio da posjeduje kuće u Laktašima i Srbiji vrijedne dva miliona maraka tri stana u Srbiji i Republici Srpskoj u vrijednosti od 740.000 KM, dok je već u imovinskom kartonu iz 2018. godine, kada je biran za srpskog člana Predsjedništva BiH ostao bez dva stana, te je prijavio samo posjedovanje stana u Republici Srpskoj vrijednog 80.000 KM.

I prema najnovijim izjavama o imovinskom stanju Dodik od nekretnina posjeduje kuće u Laktašima i Srbiji vrijedne dva miliona maraka, te, jedan stan u Laktašima procijenjen na 80.000 KM.

„Presušila“ su mu i sredstva na računu, pa je tako 2018. godine prijavio da na računu ima 52.538 KM, dok prema novim izjavama raspolaže sa svega 1.200 maraka.

I dok je 2018. godine vozio automobil tada star 12 godina i vrijedan svega 10.000 KM, u međuvremenu je odlučio da se ponovi sa golfom 8 procijenjenim na 50.000 KM.

Jedina stavka koja uvijek ostaje ista u imovinskim kartonima predsjednika Republike Srpske su obveznice u Banji Laktaši vrijedne 505 maraka.

Cvijanovićeva pozajmila sinu 140.000 KM

Za razliku od Dodika vrijednost imovine predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović je porasla i to zahvaljujući potraživanjima koje ima na osnovu beskamatne pozajmice u iznosu od 140.000 maraka  koju je dala preduzeću „Prim“ čiji su osnivači njen suprug i sin Aleksandar i Stefan Cvijanović.

Cvijanovićeva je 2018. godine prijavila da je za godinu dana primila platu u iznosu od 54.000 KM, dok prema najnovijem imovinskom kartonu njena godišnja primanja kada je plata u pitanju iznosi 65.000 maraka.

I prije pet godina, a i sada je prijavila posjedovanje kuće vrijedne 222.323 KM.

Tada je imala štednju vrijednu 108.000 KM, dok je ona sada nešto manja i iznosi 70.000 maraka.

Cvijanovićeva se u međuvremenu ponovila i automobilom „Audi Q3“ vrijednim 70.000 KM.

Radović teži za stan od 2,1 milion KM

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Radović je u odnosu na 2018. godinu „teži“ za stan u Srbiji vrijedan 2,1 milion maraka.

Radović je prije pet godina prijavio godišnju platu od 637.161 KM, naknadu u iznosu od 407.300 maraka, kao i dobit od imovine od 74.083 KM.

Tada je prijavio i stan u RS procijenjen na 900.315 KM, ali i udio u firmi u Hrvatskoj vrijedan 234.242 marke.

Imao je i potraživanja vrijedna 2,8 miliona KM.

Prema najnovijem imovinskom kartonu Radović ima godišnju platu od 30.333 KM, kao i dobit od imovine od 80.800 maraka.

Osim stana u Srbiji, Radoviću je imovina porasla i na osnovu zemljišta u Srbiji vrijednog 762. 567 KM, ali i na osnovu firmi „Stara Ada“ i „Trust invest“ i to za 1,8 miliona maraka.

Radović prema najnovijem imovinskom kartonu na računu ima 50.000 KM, a posjeduje i BMW X5 vrijedan 120.000 maraka, dok su mu potraživanja po datim zajmovima i gotovina porasli na 6,4 miliona KM.

Stevandić bogatiji za stan u Beogradu

I predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je, kao i Radović, bogatiji za stan u Srbiji, i to u Beogradu vrijedan 370.000 maraka koji, kako je napomenuo dijeli sa suprugom.

Stevandić je 2018. godine prijavio godišnju platu od 45.000 KM dok se taj iznos sada popeo na 73.000 maraka.

Na računu je prije pet godina imao 20.000 KM, dok sada prijavljuje 57.000 maraka. Predsjednik Skupštine je prijavio i da mu je majka uplatila 9.000 KM na račun, kao i da  posjeduje porodičnu kuću u Banjaluci vrijednu 270.000 KM koju takođe dijeli sa suprugom.

Đajić utrostručio iznos na računu

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Vlado Đajić je u odnosu na 2018. godinu utrostručio iznos na računu, a povećala mu se i plata.

Prije pet godina je za godinu dana dobio 36.000 KM, a prema najnovijem imovinskom kartonu 50.400 maraka.

Dobit imovine mu je sada, kao i tada ostala ista i iznosi 48.000 KM, dok mu je honorar bio 18.000 KM, a sada iznosi 60.000 maraka.

Đajić posjeduje i poslovni prostor vrijedan 300.000 KM, kao i vozilo od 80.000 maraka.

Borenoviću rasla plata i ušteđevina

Poslaniku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Branislavu Borenoviću plata je porasla za oko 20.000 KM. Borenović je 2018. godine prijavio platu u iznosu od 30.500 maraka, dok prema najnovijem kartonu prijavljuje 50.000 KM.

Ušteđevina mu je prije pet godina iznosila 20.000 KM, dok sada ušteđenih ima 50.000 maraka.

Prema aktuelnim izjavama Borenović ima i naknadu od 8.000 maraka.

Posjeduje stan vrijedan 90.000 KM, kuću od 160 kvadrata procijenjenu na 140.000 maraka, zemljište sa brvnarom od 35.000 KM, kao i „Jeep Compas“ vrijedan 40.000 maraka.

Darko Banjac „ni kuće ni okućnice“

Interesantno je da poslanik NPS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac prijavljenih nema nikakvih nekretnina, a prema najnovijim izjavama o imovinskom stanju ne posjeduje čak ni putnički automobil.

Banjac je prijavio platu od 32.100 KM, kao i naknadu od 33.000 maraka.

Ovaj poslanik koji je ujedno i direktor Bolnice Mlječanica u Kozarskoj Dubici je 2018. godine u imovinskom kartonu prijavio platu od 36.000 KM, i putnički automobil od 16.000 maraka.

Ožegović: Imovinski kartoni obesmišljeni

Damjan Ožegović iz organizacije Transparency international BiH je istakao da je izbornim zakonom propisano da Centralna izborna komisija nije odgovorna za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu izjave o imovinskom stanju.

„Imovinski kartoni političara se prikupljaju samo u onom obliku u kojem ih oni popune, što naravno obesmišljava cijeli proces, jer ni Centralna izborna komisija niti neka druga institucija nemaju ni resurse i kapacitete za provjeru istinitosti“, naglasio je Ožegović.

Smatra da bi rješenje moglo biti u formiranju nezavisne komisije koja bi kontrolisala imovinske kartone i sankcionisala sve one nosioce javnih funkcija koji ne prijave ili koji dođu do enormnog bogaćenja.

„To bi bilo najbolje zakonsko rješenje u početku, a naravno i reakcija pravosudnih institucija kao konačnica bi dovela do znatnog smanjenja svih ovih nepravilnosti“, zaključio je Ožegović.

CAPITAL: Bojana Ninković