BANJALUKA – Agresivno podizanje akciza na cigarete i duvan u BiH dovelo je do niza štetnih efekata među kojima je posebno izraženo drastično povećanje šverca i cijene duvanskih proizvoda na legalnom tržištu, dok je usljed pada potrošnje izostao i očekivani prihod države od akciza.
Akteri na duvanskom tržištu već godinama upozoravaju da BiH ima potpuno pogrešnu akciznu politiku i da je ona urušila kompletan lanac od uzgoja duvana do proizvodnje cigareta, podstakla crno tržište i donijela udar na džepove pušača.
Vapaji su konačno došli do onih koji vode akciznu politiku. BiH je iz godine u godinu povećavala akcizu na duvan i duvanske proizvode, a u cilju organičavanja njenog daljeg rasta Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je 5. februara donio odluku da bude formirana radna grupa. Njen zadatak će biti da analizira zakonske akte i predloži optimalna rješenja kako bi bili ublaženi negativni efekti na tržištu duvanskih proizvoda. Rok za formiranje te grupe bio je 15. februar, ali on je probijen.
– Radnu grupu nije bilo moguće imenovati jer institucije koje su bile dužne da predlože svog predstavnika nisu na vrijeme dostavile imena osoba koje predlažu zbog čega im je više navrata upućena urgencija. Nakon što su svi poslali svoje prijedloge, predsjedavajući Upravnog odbora UIO je 12. marta imenovao ovo radno tijelo i ono će uskoro početi da radi – kazali su u Upravnom odboru UIO.
Podaci međunarodnih finansijskih institucija u potpunosti oslikavaju posljedice koje je snažan rast akciza ostavio na tržištu i pospješio šverc. Samo u 2017. godini na crnom tržištu je prodato 166 miliona paklica, odnosno 3,32 milijarde cigareta. Na taj način budžet je oštećen je za 628 miliona, a legalni proizvođači ostali uskraćeni za čak 88 miliona maraka. Ilegalno tržište raslo je zahvaljujući daleko povoljnijoj cijeni cigareta, jer je prosječna cijena kutije cigareta u BiH usljed rasta nameta na legalno tržištu lani koštala 4,40 maraka.
Na drastičan pad prodaje na legalnom tržištu ukazuju i podaci UIO BiH prema kojima je ona od 2010. do danas i više nego prepolovljena. Prije osam godina legalno je prodato deset milijardi cigareta, a 2017. svega 4,9 milijardi. Prosječan godišnji pad prodaje cigareta na legalnom tržištu iznosio je 9,8 odsto.
To se direktno odrazilo i na budžetske prihode koji su umjesto očekivanog rasta usljed većih akciza počeli da stagniraju, a prognoze govore da će u idućih pet godina padati.
Podaci UIO pokazuju da je od akciza na cigarete u 2017. godini ubrala 793 miliona marka, a njihova računica pokazuje da bi u 2021. godini po tom osnovu mogli da inkasiraju 77 miliona maraka manje.
Upravni odbor UIO podigao je lani akcize na duvanske proizvode za deset odsto u odnosu na prethodnu godinu, a uvažavajući dosadašnje trendove može se očekivati dalji rast akciza, ali i pad državnih prihoda.
Zbog agresivnog rasta akciza proizvođači su bili prinuđeni da podižu cijene cigareta na početku svake godine. Ti potezi doveli su BiH na vrh liste zemalja po visini učešća nameta u cijeni cigareta. Prema podacima proizvođača cigareta prošle godine su nameti učestvovali sa čak 86 odsto u cijeni cigareta. Iz paklice cigareta sa prosječnom cijenom država je 3,9, a svega 0,6 KM otišlo je u kasu proizvođača.
Iskustva iz okruženja pokazuju da BiH o podizanju akciza na duvanske proizvode i sustizanju evropskih direktiva prednjači u regionu. To je dovelo do situacije da su cigarete u BiH skuplje nego u Srbiji i Crnoj Gori što je pospješilo prekogranični šverc. Za razliku od BiH Srbija, Makedonija, samoproglašeno Kosovo i Albanija su se odlučile za postepen rast akciza koji prati standard stanovništva, dok je Crna Gora tek prošle godine agresivno podigla ovaj namet i odmah osjetila prve negativne efekte na svom tržištu.
Ekonomisti objašnjavaju da je BiH u pogledu rasta akciza na duvanske proizvode upala u fiskalnu zamku.
– Zbog takve situacije oni koji se bave ovom djelatnošću ponašaju po principu oportunitetnog troška jer je za njih postalo neizdrživo da podnose taj trošak. Tu se javljaju drugi akteri i traže alternativna rješenja koja su najčešće u suprotnosti sa zakonom. To je jedan od osnovnih elemenata kojim bi trebalo da se vode institucije u pronalaženju rješenja ovog problema. Regulisanje ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda ostaje izazov da domaće kontrolne orane. Jasno je da je BiH sa ovakvom akciznom politikom na duvanske proizvode upala u fiskalnu zamku i biće joj potrebno duže vremena da riješi taj problem – kazao je ekonomisti Goran Radivojac. Glas Srpske
