ŠTOKHOLM, U Švedskoj se odvija prava ‘revolucija recikliranja’ otkako manje od jedan odsto švedskog otpada odlazi na posebna odlagališta, a ostatak se reciklira.
Dio otpada koji se ne reciklira uglavnom su otrovne tvari koje se odlažu u zatvorenim spremnicima, kako ne bi zagađivali podzemne vode i atmosferu.
Ova skandinavska država je postala toliko dobra u upravljanju otpadom da uvozi smeće iz Velike Britanije, Italije, Norveške i Irske kako bi napunila 32 elektrane koje rade na otpad.
“To nije smeće, to je biznis. Smeće je danas roba koja se koristi na način na koji prije nikad nije”, kaže švedski portparol za upravljanje otpadom Ann-Carin Gripwell.
Prosječan Šveđanin godišnje proizvede 461 kilogram otpada, što je brojka koja je nešto manja od evropskog prosjeka od pola tone po stanovniku.
“Ako smeće leži po deponijama i ispušta metan i druge gasove, to očito nije dobro za okoliš“, objašnjava Gripwell.
Zbog toga se ova zemlja fokusirala na alternative s ciljem smanjenja količine zagađenja. Proces počinje razdvajanjem otpada u švedskim domovima: zasebno se bacaju organski otpad, papir, ambalaža, a kompanije koje otpad recikliraju zadužene su i za njegovo prikupljanje.
Prema podacima švedske kompanije za recikliranje, Returpack, Šveđani godišnje vrate 1,5 milijardu boca i konzervi, a većina toga se potom reciklira. Ostatak otpada se koristi za proizvodnju energije koja potom grije švedske domove.
Još prije 100 godina, Švedska je otvorila svoje prvo postrojenje za spaljivanje otpada. Od tada, ponovna prerada otpada je postala glavni izvor energije u zemlji i proizvodi više energije od nuklearnih i hidroelektrana u kombinaciji. Biomasa, sastavljena od biljnih, životinjskih i ljudskih otpadaka, naširoko se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije. Business.hr
