BANJALUKA, Broj siromašnih u BiH u 2010. godini biće povećan za dva odsto u odnosu na 2007. godinu kada je preživljavalo oko 640 000 ljudi – procjene su predstavnika Svjetske banke i Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP).
Predstavnici Svjetske banke i DEP-a navode da nemaju tačne podatke o siromaštvu, jer ne postoje statistički pokazatelji o broju stanovnika, ali da se u kategoriju siromašnih ubrajaju oni koji mjesečno primaju oko 65 KM za život.
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli rekao je da je od 2004. do 2006. godine u BiH bio zabilježen pozitivan trend smanjenja broja siromašnih.
“Procjena je da će predviđeno smanjenje bruto nacionalnog dohotka za 3,5 do četiri odsto uzrokovati povećanje stope siromaštva i da će gotovo poništiti polovinu unapređenja koje je postignuto prije krize. Tokom 2007. godine nacionalni bruto dohodak bio je viši od šest odsto, a u 2009. godini minus tri odsto”, rekao je Mantovaneli.
On smatra da je zaposlenje jedan od načina za prevazilaženje ovog problema, ali da to neće ići samo od sebe, te da BiH mora pojednostaviti poslovno okruženje kako bi privukla investitore, jer se sve zemlje u okruženju nalaze u sličnoj situaciji i nude gotovo isto što nudi i ova zemlja.
Prema njegovim riječima, socijalna zaštita je efikasan instrument, ali ne može biti preporučena vlastima u BiH.
“Mnogo novca vlasti troše na socijalne naknade i one uglavnom odlaze u ruke onih koji su dobrostojeći. Petina najsiromašnijih ne može dobiti ovu naknadu i zbog toga je neophodna reforma u ovom sektoru i uvođenje imovinskog cenzusa”, rekao je Mantovaneli.
Direktorica DEP-a Ljerka Marić upozorila je kako će pola miliona stanovnika, koji su zbog ekonomske krize tokom prošle godine ostali bez posla biti na rubu preživljavanja.
“Njihov položaj zavisi od dužine trajanja nezaposlenosti. Ako se taj period oduži, nema sumnje da će i oni biti u kategoriji apsolutno siromašnih građana koji jedva spajaju kraj s krajem”, kaže Marić.
U Svjetskoj banci zapažaju da je evidentna snažna veza između obrazovanja pojedinaca i siromaštva. Tako je stopa siromaštva najviša među domaćinstvima na čijem čelu je osoba s osnovnim stepenom obrazovanja, a više od 40 odsto odraslog stanovništva u BiH nema ni srednju stručnu spremu.
Među najsiromašnijim porodicama definitivno su i one koje žive u ruralnim područjima, odnosno višečlana domaćinstva koja preživljavaju od poljoprivrede.
Prema istraživanjima i procjenama Svjetske banke u BiH, privredne aktivnosti u tekućoj godini biće smanjene zbog uticaja ekonomske krize, a kvalitet zaposlenja, koji već predstavlja izvor nezadovoljstva za mnoge građane, vjerovatno će biti pogoršan.
Konstatuju i kako je zbog ekonomske krize u značajnoj mjeri smanjena stopa davanja kredita kako pojedincima, tako i pravnim licima, zbog čega nema ulaganja, otvaranja firmi i novih radnih mjesta.