BEOGRAD, Pred donošenje zakona o restituciji država tendenciozno smanjuje fond nacionalizovane imovine, kažu u udruženjima bivših vlasnika.
Zakon o restituciji koji Srbija donosi među posljednjim zemljama u tranziciji, konačno ulazi u fazu usaglašavanja najprije u Savjetu Evrope, a zatim će biti upućen i u skupštinsku proceduru. Međutim, u udruženjima bivših vlasnika strahuju da bi im, umjesto oduzete imovine, mogle biti ponuđene hartije od vrijednosti.
Utoliko prije što se u iščekivanju odgovarajućeg zakonskog rješenja ta imovina i dalje rasprodaje. Subotički advokat Robert Sabadoš podsjeća na to da je do sada veliki dio oduzete imovine, uključujući i gotovo čitav stambeni fond, izašao iz portfelja države i prešao u privatne ruke.
“Setimo se samo pod kojim su uslovima kupovani stanovi koji su pre rata imali vlasnike i koji su praktično poklanjani nosiocima stanarskog prava. Za te slučajeve važi princip da se ne zadire u stečena prava trećih lica, pa prema tome, ti stanovi ne mogu sada biti predmet povraćaja, već će bivši vlasnici dobiti neku nadoknadu na čiju se visinu ne može uticati, ali se svakako može naslutiti da neće biti pravična. Sličan je slučaj i sa zamenom poljoprivrednog zemljišta koja se događa širom Vojvodine čime se, zapravo, iz portfelja države izmeštaju parcele koje su nekad nacionalizovane i koje sada prelaze u privatno vlasništvo. U procesu restitucije ispostaviće se da je to zemljište „nečije“, dakle privatno vlasništvo, što dalje znači da država nema obavezu da ga vrati”, ističe Sabadoš.
U subotičkom Udruženju za povraćaj oduzete imovine, koje se oglasilo povodom zamjene zemljišta na trasi autoputa na Koridoru 10, upozoravaju da je taj potez države naišao na negodovanje građana koji očekuju da im se vrate porodična imanja.
Prema riječima Milana Uzelca, predsjednika tog udruženja, privatnim vlasnicima koji posjeduju zemlju na trasi ovog dijela autoputa u zamjenu se nudi državno zemljište, čije je porijeklo upravo u oduzetoj imovini.
“Zakonska potpora za ovakvu ponudu pronađena je u već usvojenom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu čije se odredbe sada koriste da se vlasnicima poseda na trasi na kojoj se gradi Y krak (obilaznica oko Subotice) autoputa u zamenu ponudi državno zemljište, umesto da ih, kako je ranije najavljivano, država otkupi. Mi se bojimo da će donošenjem novih sistemskih zakona vraćanje nacionalizovane imovine biti dodatno otežano. Zakon o planiranju već je usvojen, a sada se očekuje i zakon o prodaji javnih preduzeća. Ako se taj zakon donese pre zakona o restituciji, mogli bismo se suočiti sa problemom prodaje nacionalizovanih objekata ili imovine na licitaciji”, upozorava Uzelac.
Grgo Horvacki, predsjednik Gradske komisije za zamjenu zemljišta, tvrdi, međutim, da se sve zamjene obavljaju uz saglasnost republičke Direkcije za imovinu, i da je riječ o državnom zemljištu.
S druge strane u gradskoj Službi za poljoprivredu smatraju da, ipak, ima razloga za sumnju u rješenja Direkcije za imovinu koja odobrava i parcele koje mogu biti date u zakup.
U tim rješenjima nerjetko se navodi da nema preciznih podataka o porijeklu zemljišta. To znači da država i pored prijavljenog potraživanja po osnovu nacionalizacije, nije utvrdila prave vlasnike tih parcela.
Slične transakcije zamjene zemljišta država sprovodi i sa nekim privatnim preduzećima. Tako je nedavno republička vlada donijela odluku o zamjeni oko 240 hektara državnog zemljišta koje se nalazi u katastarskim opštinama Palić, Bački Vinogradi, Donji grad i Žednik, sa zemljištem koje je u vlasništvu subotičkog Poljosunca, osnovanog prije pola godine. Transakcija se obavlja po osnovu člana 73. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji odobrava zamjenu radi ukrupnjavanja parcela. Udruženje za restituciju sumnja da je u svim slučajevima namjera ista – smanjiti imovinu koju bi trebalo vratiti i starim vlasnicima, kao kompenzaciju, ponuditi hartije od vrijednosti. Danas