MOSKVA, Rusija će ove godine sakupiti, kao što je i planirano, 85 do 90 miliona tona žitarica, a od toga će izvesti od 20 do 23 miliona tona.
Ministarka poljoprivrede Jelena Skrinik je konstatovala da se sada na svjetskom tržištu cijene drže na prihvatljivom nivou, zato je Rusiji povoljno da prodaje žitarice u inostranstvo.
Na unutrašnjem tržištu je zabilježen pad cijena – zbog istih tih povoljnih prognoza. Rod povrća takođe je obradovao poljoprivrednike ove godine. Biće 13 miliona tona, za milion više nego prošle godine.
Ipak, stvari u povrtarstvu izazivaju zabrinutost u Ministarstvu poljoprivrede. Ministarka objašnjava da je to zato što i dalje dolazi previše povrća iz inostranstva: svaki peti krastavac ili paradajz na ruskoj tezgi je strani, kao i to što zemlja previše zavisi od uvoznog sjemena – od njega Rusija gaji dvije trećine povrća.
Zašto može da bude opasan uvoz sjemena objašnjava sekretar za štampu Rošelhodnadzora Aleksej Aleksejenko riječima da je u pitanju potpuna zavisnost od spoljnog tržišta. A cijene sjemena rastu u čitavom svijetu.
Osim toga, za posljednjih četvrt vijeka u Rusiji je faktički nestao sistem nacionalnog uzgoja sjemena i kontrole, zbog čega stanje postaje još složenije, kaže Aleksejenko.
„Treba se baviti selekcijom sopstvenog materijala za sjetvu. Jer mi smo uništili“, kaže on, „polovinu državnih službi koje su se bavile sjemenom. Nemamo mogućnost da odredimo njegov kvalitet. U tome je ozbiljna opasnost. To već spada u prehrambenu bezbjednost države u cjelini“. Tanjug