BEOGRAD, U ovom trenutku u prosjeku svaki stanovnik Srbije duguje gotovo 900 evra.
Još nije potpuno sigurno hoće li se prezaduženim građanima od juna ove godine pružiti mogućnost da proglase lični bankrot i tako se novim planom otplate spasu dužničkog ropstva.
NBS saopštava da će sredinom godine u saradnji s međunarodnim institucijama donijeti strategiju za rješavanje problematičnih kredita.
Ko proglasi lični bankrot dobio bi ličnog stečajnog upravnika koji bi imao zadatak da isplanira kako da se uzeto što bezbolnije vrati.
“Taj mali “MMF” bi propisivao koliko smije da troši, da se ne prejeda, da ne ide u kafane, nema preskupe kućne ljubimce, dakle skroman život da bi mogao, ako radi, da isplaćuje svoj kredit. Zakon o ličnom bankrotu bi spriječio da cijela plata ide banci, već da dio ostaje za izdržavanje porodice”, kaže za B92 ekonomista Goran Nikolić.
U ovom trenutku svaki stanovnik Srbije prosječno duguje 106 hiljada dinara. Od 2006. zaduženost građana konstantno raste, ali je primjetno da su od 2011. postali oprezniji prilikom uzimanja kredita i ulazaka u minuse na karticama.
Stručnjaci kažu da u odnosu na region duguju značajno manje novca, ali da se institucija ličnog bankrota za građane nameće kao poželjno rješenje, ne i za banke.
“S tim što bi banke bile malo manje sklone da daju kredite, bile bi obazrivije jer imaju još jednu prepreku pri naplati”.
U NBS kažu da ulažu napore da riješe pitanje problematičnih kredita. Još uvijek nema precizne i sigurne najave hoće li i u Srbiji početi da važi Zakon ličnog bankrota.
“Strategija za rješavanje pitanja problematičnih kredita biće izrađena u saradnji sa MMF-om, Svjetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj do kraja juna 2015. godine. Ta strategija će podrazumijevati jačanje kapaciteta banaka za rješavanje problematičnih kredita, uklanjanje prepreka za otpis i prodaju potraživanja, kao i uvođenje okvira za lični bankrot. Izrada zakonskog okvira za institut ličnog bankrota uslijediće tek nakon izrade Strategije”, navedeno je iz NBS.
I trenutno važeći Zakon o izvršenju i obezbjeđenju tačno propisuje šta ne može biti predmet prinudne naplate od dužnika. Međutim, ako banka taj Zakon ignoriše, onda može da uzme sve, aktiviranjem hipoteke, prodajom imovine ili uvođenjem administrativne zabrane na platu. B92