BEOGRAD, Očekuje se da narednih dana švajcarski franak počne da slabi. U srijedu je, naime, Švajcarska centralna banka počela u promet da ubacuje nove količine franaka kako bi smanjila ogromnu precjenjenost svoje valute u odnosu na dolar i evro. Pad vrijednosti franka jedini je spas i za oko 30.000 srpskih dužnika koji bankama sada plaćaju i duplo veće rate za stambene kredite. Vlada i Narodna banka Srbije ne pripremaju, kako saznajemo, nikakve nove mjere za olakšanje otplate duga građana. Tako je ostalo na bankama da, svaka za sebe, ponude neko rješenje za svoje klijente. To će, ipak, bez pomoći države, smatraju stručnjaci, teško ići.
Franak se, po vrijednosti, izjednačio sa evrom što je ranije bilo gotovo nezamislivo. Doduše, na kursnim listama evro je neznatno „skuplji“ i vrijedio je 104,19 dinara, naspram 100,14 dinara koliko je vrijedio „švajcarac“. Sagovornici „Novosti“, koji već tri, četiri godine otplaćuju stambene kredite vezane za „švajcarce“ su, doslovce, očajni. Jer, iako su do sada plaćajući rate smanjili glavnicu u „švajcarcima“, kada im se ostatak duga, dakle bez kamate, pretvori u evro, oboje duguju 50 odsto više.
– Kupila sam, u maju 2007. stan od 36.000 evra. Platila sam 10 odsto učešća, i od banke sam uzela kredit u švajcarskim francima, koji je tada preračunat u evro, vrijedio 32.400 evra. U međuvremenu sam otplatila rate u vrijednosti od oko 1,7 miliona dinara, što bi po trenutnom kursu bilo oko 16.000 evra. A sada na ime glavnice, dugujem čak 46.908 evra. Dakle, više nego što sam od banke i pozajmila – ogorčena je Beograđanka Ivona S., koja u stanu od 34 kvadrata živi sa dvoje djece. – Srećom, u junu sam iskoristila mogućnost da u naredne dvije godine plaćam samo mjesečnu kamatu, koja sada iznosi čak 20.900 dinara. A cijela rata u prvoj godini otplate nije mi bila veća od 17.000 dinara, sada me samo kamata košta više. Da plaćam cijelu ratu, ona bi iznosila čak 36.518 dinara, dakle duplo više nego kada sam uzela kredit.
Ivona S. će svoj problem riješiti prodajom stana. Zahvaljujući tome što je dio terase pretvorila u sobu, dobila je 12 kvadrata više i može da izvuče uložene pare. Njen sugrađanin, Miloš P. nije bio te sreće.
– Za tri i po godine smanjio sam glavnicu svog duga sa 69.000 na 63.000 švajcarskih franaka. Ali, u momentu uzimanja kredita, to je vrijedilo 41.600 evra, a sada vrijedi 63.000 evra. Ako i prodam ovaj stan od 50 kvadrata, nedostajaće mi, u najboljem slučaju, još 10.000 evra da „zatvorim“ kredit. Jedini izlaz vidim u tome da „švajcarac“ padne, pošto za prelazak na evro treba mojoj banci da platim velike pare i uz to uzmem kredit sa još višom kamatom – objašnjava Miloš P.
Isti scenario
U teškoj situaciji su i građani u Republici Srpskoj, koji su svoje kredite vezali za švajcarski franak.
– Postoje određeni problemi građana koji su kreditno zaduženje vezali za švajcarski franak – upozorio je prilikom posljednjeg „brifinga“ sa novinarima, predsjednik RS Milorad Dodik.
On je naglasio da ugovori, koje su zaključivale banke, nisu u suprotnosti sa Zakonom o deviznom poslovanju, ali i da rast „švajcarca“ nije realan.
– Predstavnici naših institucija razgovaraće sa bankama o mogućnosti prevremene otplate kredita ili njihovo prolongiranje na duže vrijeme. Sada institucije RS nemaju sredstava sa subvencionisanje takve vrste kredita – zaključio je Dodik.
Utočište
Vrijednost švajcarskog franka, kao i japanskog jena, raste, jer im raste i status sigurnih utočišta za ulaganja s obzirom na nevolje kroz koje prolaze: dolar – zbog neizvjesnih izgleda američke privrede, i evro – zbog evropske dužničke krize. Novosti