BERN – Švajcarska bi sljedeće godine mogla biti u opasnosti da sklizne u područje deflacije, budući da jači švajcarski franak koči napore kreatora politike da se izbore s rastom cijena.
Švajcarska nacionalna banka snizila je kamatne stope po treći put ove godine u septembru, navodeći snagu sigurne valute kao ključni faktor pada stope inflacije u zemlji, uz niže cijene nafte i električne energije.
Središnja banka takođe je smanjila svoje prognoze, postavljajući prosječnu godišnju stopu inflacije za 2024. na 1,2% sa 1,3%, dok predviđa da će rast cijena porasti za 0,6% u 2025., u poređenju s prethodnim izgledima od 1,1%.
Predsjednik SNB-a u odlasku, Thomas Jordan, rekao je tada da je jak franak imao “materijalan uticaj” na revizije, ali je umanjio rizik od deflacije, ističući da su prognoze ostale “unutar okvira stabilnosti cijena”. Dodao je da kreatori politike ostaju spremni da dodatno prilagode monetarnu politiku kako bi se suočili s inflacijom.
Međutim, analitičari kažu da sada izgleda sve vjerojatnije da će banka morati da se osloni na deviznu intervenciju kako bi spriječila da zemlja sklizne u deflacijsko okruženje.
“Postoji određeni prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali, s obzirom na mogućnost da aprecijacija franka gurne Švajcarsku u područje deflacije, imalo bi smisla da SNB direktno cilja na vrednovanje valute putem deviznih intervencija”, rekao je CNBC-u Adrian Prettejohn, evropski ekonomista u Capital Economics.
Devizne intervencije se dešavaju kada banka kupuje ili prodaje svoju valutu na deviznom tržištu kako bi povećala ili smanjila njenu vrijednost u odnosu na drugu valutu. Takve mjere mogu smanjiti distorzije cijena, koje mogu uticati na inflaciju, posebno u ekonomijama s velikim trgovinskim uticajem.
“Ne bismo isključili mogućnost intervencija na deviznim tržištima u periodima oštrog pritiska aprecijacije”, rekla je CNBC-u e-poštom Sophie Altermatt, ekonomistkinja Juliusa Baera.
Švajcarski franak je ojačao tokom posljednjih mjeseci i trenutno se kreće blizu rekordnih visina, jer su se investitori nagomilali u sigurnu imovinu usred volatilnosti tržišta i opuštanja pritiska na tečaj jena.
Od srijede, EUR/CHF se trgovao oko 0,9414, a USD/CHF na 0,8669.
Švajcarska je inflacija u međuvremenu nastavila da opada.
Švajcarska je bila izuzetak među velikim ekonomijama u dvoznamenkastoj spirali inflacije posljednjih godina, s rastom cijena u maloj evropskoj zemlji koji je u avgustu 2022. dostigao 29-godišnji maksimum od 3,5%. U martu, s inflacijom od 1,2%, SNB je postao prva velika zapadna središnja banka koja je smanjila kamatne stope.
Inflacija se u septembru dodatno smanjila, gdje je zabilježila godišnji rast od 0,8%, u odnosu na 1,1% u avgustu.
Capital Economics je rekao u bilješci prošlog vikenda da sada vidi pad inflacije u Švajcarskoj na 0,3% u 2025., što je pad od prethodne procjene od 0,8%, zbog snage franka i nižih troškova nafte i stanovanja. Ta brojka bi mogla postati negativna u određenim mjesecima, primetio je Prettejohn u ponedjeljak.
“Naša je prognoza da će inflacija pasti na čak 0,1% u nekim mjesecima, tako da ne bi trebalo mnogo da se to spusti ispod nule”, rekao je, opisujući deflaciju kao “realnu mogućnost”.
Jordan iz SNB-a signalizirao je CNBC-u prošlog meseca da bi se valutna intervencija mogla koristiti uz kamatne stope “ako je potrebno” kako bi se kontrolisale cijene, ali se nije obavezao na vremenski okvir.
Procjene su da će banka trenutno zadržati stabilne stope na sljedećem sastanku u decembru, pre nego što će smanjiti za 25 baznih poena kako bi terminalnu stopu podigla na 0,75% u prvom tromesečju 2025., prema anketi Reutersa među ekonomistima.
SEEbiz / CNBC