BEOGRAD, Suša je prvo udarila agrar, ali će veoma brzo posljedice osjetiti i svi građani Srbije. Zbog smanjenih prinosa na oranicama, posebno kukuruza čiji bi rod mogao biti i prepolovljen, veće cijene hrane su gotovo – izvjesne.
Visoke temperature će ovog ljeta Srbiji napraviti štetu koja će se mjeriti u milijardama evra. Dok ratari očekuju da država pomogne proglašavanjem elementarne nepogode, stručnjaci ističu da nova vlada treba što prije da preduzme mjere kako bi ublažila posljedice i spriječila poremećaje na tržištu.
Kako kaže Vukosav Saković, direktor Udruženja “Žita Srbije”, očekuje se rod kukuruza od 3,5 do četiri miliona tona što je otprilike na nivou domaće potrošnje.
– Kad govorimo o kukuruzu i soji, prognozirani rod sigurno neće biti veći od 50 odsto u odnosu na očekivani – kaže Saković. – Situaciju dodatno otežava rast cijena na svjetskom tržištu, pa možemo očekivati poskupljenja i mnogo manju proizvodnju nego što smo do sada predviđali.
Prema riječima Miroslava Miletića, direktora “Bambi Banata” i predsjednika Skupštine Privredne komore Srbije, brašna će biti dovoljno za potrebe Srbije, ali je pitanje kako će biti naredne godine.
– Sve zavisi od toga kako će naredna sjetva biti organizovana – kaže Miletić. – Kod pšenice trenutno situacija nije toliko alarmantna kao kod kukuruza. Umanjeni rod kukuruza uticaće na cijene najprije stočne hrane, zatim stoke, a ubrzo i na cijene mesa i prerađevina. Previše se uzdamo u Boga, koji nam je svesrdno pomagao, ali nešto krucijalno mora da se uradi u agraru. Prije svega, mislim na navodnjavanje.
Sa 175.000 hektara oranica u Sremu malo koja proizvodnja će, ove jeseni, donijeti profit. Mnogi bi bili zadovoljni ukoliko prinos pokrije makar ulaganja.
– Danima “gore zemlja i nebo”. To usjevi nisu mogli izdržati i pored primjene kompletnih agrotehničkih mjera. Bog nam je, očigledno, okrenuo leđa. Ostaje nada u pomoć, bilo kakvu, počev od nadoknade štete do oslobađanja poreza – priželjkuje Borislav Simić, poljoprivrednik iz Sremske Mitrovice.
Ratari kažu da više nema lijeka jer je za većinu kultura ova proizvodna godina izgubljena. Kukuruz je podgoreo bez odmetaka, šećerna repa kao šargarepa, a suncokret sa glavicama malo većim od pesnice. Jedino donekle odolijeva 20.000 hektara pod sojom. Povrtarima su od male pomoći i sistemi za navodnjavanje, jer su višednevne temperature od oko 40 stepeni Celzijusa spržile cvjetove ili tek začete plodove.
Zabrana izvoza?
Ovih dana kao jedna od mjera zaštite domaćeg tržišta pominje se i zabrana izvoza žita. Stručnjaci, međutim, vjeruju da je takav embargo posljednja mjera kojoj treba pribeći.
– Nema nekih posebnih razloga za zabranu izvoza pšenice u ovom trenutku, ali da svakako treba voditi računa o tome šta se dešava i u kom pravcu, kada je riječ o izvozu – kaže Saković. – Raspolažemo viškovima od oko 400.000 tona i to ne bi smjelo da se pređe. Mogućnosti su razne – od ukidanje carine na uvoz, utvrđivanja kvote, a zabrana izvoza je krajnja mjera.
Skuplje brašno
Zbog rasta cijena pšenice neminovno će doći do korekcije cijene osnovnog tipa brašna T-500 od ovogodišnje pšenice. Ako je prošle godine nabavna cijena iznosila od 17 do 18 dinara, a ove godine Robne rezerve plaćaju pšenicu 23, rast cijene pšenice u ovoj godini, u odnosu na prošlu godinu, iznosi najmanje od 30 do 35 odsto. – Realna cijena ovogodišnjeg roda pšenice iznosi 24 dinara za kilogram – smatraju u “Žitovojvodini”. – Decenijama usklađeni odnos pariteta cijena: pšenica-brašno-hljeb iznosio je 1:2:4, ali se već godinama pogoršava. Novosti