BANJALUKA, Ekonomska situacija u BiH u 2012. će biti gora nego ove godine zbog pojačanih spoljnih uticaja dužničke krize u evrozoni, ocijenio je Srđan Šuput, direktor Komercijalne banke Banjaluka.
On je izrazio uvjerenje da BiH neće moći izbjeći novi talas krize koji zahvata sve više članica Evropske unije, što će dodatno pogoditi domaću privredu koja se još nije oporavila od udara nastalog kulminacijom svjetske ekonomske krize krajem 2008. godine.
Kao ključne kanale kroz koje će se kriza u evrozoni reflektovati na naše tržište, Šuput navodi smanjenje potražnje za bh. robom, odnosno pad izvoza, te kroz redukciju i poskupljenje bankarskih kredita iz inostranih finansijskih izvora.
Upozoravajući na problem koji budžeti BiH i entiteta mogu imati u servisiranju redovnih obaveza, Šuput kao prvu neophodnu mjeru ističe smanjenje javne potrošnje i glomazne administracije na mjeru koju može podnijeti poljuljana privreda.
Kako gledate na aktuelno produbljenje dužničke krize u evrozoni za koju evropski zvaničnici nikako da nađu pravi “lijek” i kako će se to odraziti na BiH?
ŠUPUT: Ne mogu lako biti nađena rješenja za krizu koja se kumulirala 10-15 godina. Kada pogledamo zaduženja država članica EU, njihovi budžetski deficiti i koliko su ekonomije tih država “pojele” kredita Evropske centralne banke i banaka sa sjedištem u EU, bilo je samo pitanje kada će kriza da kulminira. Krenula je od Grčke, nakon čega se vidjelo i da su zemlje koje su bile lideri u pregovorima za izbavljenje evrozone iz krize, po svojim bilansima i zaduženjima blizu, a neke čak i zaduženije po nivou duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) od same Grčke. Ova kriza se dešava u momentu kada se mislilo da evropska privreda i zapadni Balkan izlaze iz perioda recesije i ekonomske krize koja je počela krajem 2008. godine. U suštini, kriza nije nikada ni napuštala slabije ekonomije evorozone kao što su Grčka, Portugal i Italija, a sada se sve više prelijeva na Belgiju, Francusku i Njemačku. Kriza, naravno, nije odlazila ni iz regiona, jer podaci govore da u Sloveniji raste stopa nezaposlenosti. Imajući sve to u vidu, jasno je da novi talas krize koji je jako pogodio EU ne može zaobići ni BiH koja nije ni izašla iz krize koja je nastupila prije dvije godine.
Kroz koje kanale će se kriza u evrozoni preliti na BiH?
ŠUPUT: Prvi efekti će se vidjeti kroz smanjenje izvoza domaće robe na krizom pogođena tržišta evrozone, što su uglavnom lon poslovi dorade, gdje će doći do smanjenja potražnje na tim tržištima. Drugi efekat je kroz izvore finansiranja na način da bh. institucije, entiteti i finansijske institucije koje prikupljaju novac u inostranstvu više neće lako dolaziti do kapitala, a i kada do njega dođu on će biti skuplji. Prve prognoze govore da će cijena izvora kapitala za banke iz BiH koje uzimaju novac u inostranstvu ići do sedam odsto, što se odmah sutra može odraziti na povećanje kamata na kredite za krajnje korisnike. Banke u BiH čije su majke u inostranstvu, prije svega u Austriji i Italiji, će sigurno imati problema sa obezbjeđenjem kapitala za potrebe klijenata u BiH, a i to što budu dobijali biće na kraći rok uz skuplje izvore. Poznato je da naše finansijsko tržište ne može da se osloni samo na domaće depozite već se mora okretati bankama majkama. Kolika će biti snaga banka majki da iznesu sve te zahtjeve vidjeće se u 2012. godini.
Znači, smatrate da će 2012. biti ekonomski teža od ove godine?
ŠUPUT: U Komercijalnoj banci Banjaluka smo pravili analize gdje smo pokušali biti što realniji. Nesumnjivo je da će RS i BiH osjetiti spoljni uticaj, jer su banke generator i pokretačka snaga privrede uz, naravno, državu. Dakle, iduća godina će sigurno biti teža nego ova. Po dostupnim pokazateljima, bankarski sektor RS i BiH je u prvom polugodištu ostvario kumulativno bolje pokazatelje, ostvario je dobit, dok je prošle godine zabilježio gubitke kao reperkusiju većih izdvajanja za kreditne rizike, odnosno za plasmane koji su kasnili u otplati. Naše prognoze su da će u 2012. ponovo doći do porasta nekvalitetnih kredita što će sigurno otežati poslovanje banaka, dok će kriza u evrozoni uticati na dostupnost i cijenu novih sredstava koji treba da budu plasirani privredi.
Kako onda komentarišete prilično optimistične projekcije u Prijedlogu ekonomske politike RS o rastu BDP-a u 2012. od 2,5 odsto?
ŠUPUT: Ako posmatramo ekonomske politike oba entiteta za 2012. vidljivo je da se u FBiH projektuje deficit budžeta od 700 miliona KM i ukoliko Vlada FBiH ne uđe u ozbiljne rezove javne potrošnje i administracije sigurno će doći u problem sa redovnim servisiranjem budžetskih obaveza. Tačno je da je u Ekonomskoj politici RS za 2012. projektovan rast BDP-a od 2,5 odsto, dok je Međunarodni monetarni fond projektovao rast za BiH od 0,7 odsto, a Centralna banka BiH od 1,5 odsto. Lično bih bio zadovoljan s rastom od 1,5 odsto, jer više volim biti realan nego preoptimističan u prognozama.
Ključ za ekonomski rast RS će sigurno biti u krupnim investicijama o kojima se pričalo ove godine, a koje jednostavno moraju zaživjeti u 2012, gdje prije svega mislim na autoput Banjaluka – Doboj i gradnju velikih termo i hidroelektrana. Ako ne dođe do ubrizgavanja velike količine novca u RS, biće upitno servisiranje budžetskih obaveza bez kreditnih zaduženja. Vlada RS je već ušla u pregovore o reprogramu kredita MMF-a od kojeg iduće godine na naplatu dospijeva 220 miliona KM, dok su ove godine već realizovana zaduženja po osnovu desetogodišnjih obveznica, te kratkoročnih trezorskih zapisa koji se mogu “ispeglati”. Siguran sam, međutim, da ukoliko Vlada RS ne krene u rezove administracije zbog pretjeranog odliva sredstava na ime plata u javnom sektoru, kriza će se još više pojačati.
Da li je to izvjesno?
ŠUPUT: To se vidi iz toga što će RS iduće godine dati skoro milijardu KM za penzije, što je odrađeno povećanjem stope doprinosa za PIO od 0,5 odsto na uštrb javnog zdravstvenog osiguranja, a postoje i najave da će biti oporezovani i ugovori o djelu kako bi bila namaknuta sredstva za Fond zdravstvenog osiguranja RS. Najlakše je prebaciti sve na krajnjeg korisnika u smislu povećanja fiskalnog opterećenja kroz poreze i takse, ali je to neodrživo na duži rok, jer se bez privrednih aktivnosti i stvaranja nove vrijednosti dovodi u pitanje dalji opstanak budžeta. Dakle, prvo mora biti smanjena javna potrošnja i administracija da bi bila rasterećena privreda, ali samo onaj njen konkuretni dio. RS najveći potencijal ima u energetskom sektoru kroz izgradnju malih hidroelektrana i velikih termoelektrana, zatim, poljoprivredi gdje je slaba iskorištenost kapaciteta, kao i sektoru malih i srednjih preduzeća.
Smatrate, dakle, da bi Vlada RS trebalo da uvede selekciju u podsticajima privredi?
ŠUPUT: U svakom slučaju mora biti napravljena selekcija kako bi se znalo koji je fokus podrške, jer bez toga ne može biti očekivanog efekta. Naravno da to nije lako, ali je moje mišljenje da se mora krenuti od javne potrošnje i resterećenja privrede. Najava premijera RS Aleksandra Džombića da će ugasiti sve entitetske agencije koje ne daju rezultate su dobre, ali ostaje pitanje realizacije. Ako postoji dupliranje poslova, odnosno da ministarstva u Vladi i agencije rade jedno te isto, onda treba vidjeti gdje uštedjeti.
Kada govorimo o energetici, vrlo je bitno da se vidi šta sa koncesijama za male hidrocentrale. Još 2005. godine je podijeljeno 200 koncesija, a do sada su izgrađene samo tri male hidrocentrale. To treba razriješiti, jer postoji veliki prostor za pomak zbog inostranog kapitala koji je spreman za ulaganje u elektroenergetski sektor. Struja je u ovo vrijeme zlato koje ne vidite, ali se i te kako osjeti.
Kako će se bankarski sektor ponašati u novim okolnostima?
ŠUPUT: Moramo svi stegnuti kaiš i selektivno ići u potrošnju slobodnih sredstava kojima raspolažemo. Sigurno je da banke treba da odigraju svoju ulogu, ali to neće moći ako nemaju mehanizama. Narodna banka Srbije je uradila segmentaciju klijenata po rizičnosti što je kratkoročno dobra stvar, jer mora biti stvarana klima gdje će banke slobodnije, po principu kontrole “četiri oka”, selektivno ulaziti u kreditne plasmane. Bankarski sektor BiH je u prvih devet mjeseci ove godine povećao kreditni portfolio za 3,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, odnosno za oko 700 miliona KM. Međutim, od toga je 450 miliona KM dato institucijama na svim nivoima u BiH, dok je svega 250 miliona otišlo za privredu i stanovništvo. Dakle, mora biti stvorena klima u kojoj će banke sa manje rizika moći plasirati sredstva, a da ih regulator ne sačeka iza krivine. Nezavisne novine
