BANJALUKA – Komercijalna banka je 2015. godinu završila sa gubitkom, prije svega, zbog dodatnog knjiženja ispravki za potencijalne kreditne gubitke za određene klijente koji su u prošloj godini imali otežano poslovanje. Taj gubitak je prije oporezivanja iznosio dva miliona KM, ali on ne može ugroziti poslovanje naše banke, zato što imamo neraspoređenu dobit iz svih prethodnih godina kada je banka poslovala pozitivno i biće u cjelini pokriven iz tih rezervi, rekao je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL direktor Komercijalne banke Banjaluka Srđan Šuput.
CAPITAL: Kako je poslovala Komercijalna banka Banjaluka u prošloj godini i da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?
ŠUPUT: S obzirom na to da je prošla godina bila poprilično turbulentna za finansijsko tržište, prije svega RS, možemo reći da smo zadovoljni. Naša bilansna aktiva je ostala na istom nivou kao i u 2014. godini. U prošloj godini smo dobili više od 5.500 novih klijenata, što fizičkih, što pravnih lica. Štednja građana u našoj banci je porasla za 11,7 odsto, što je iznad prosjeka bankarskog sektora, gdje je rast bio od sedam do devet odsto, što nedvosmisleno pokazuje rast povjerenja u našu banku. Komercijalna banka je 2015. godinu završila sa gubitkom, ali ga je napravila svjesno. Prije svega zbog dodatnog knjiženja ispravki za potencijalne kreditne gubitke za određene klijente koji su u prošloj godini imali otežano poslovanje. Procjenjivali smo i kolaterale koje banka ima za te klijente. Radili smo seriozne reprocjene svih nekretnina koje su pod hipotekama, jer je tržište nekretnina u BiH narušeno, tako da smo napravili realnu sliku koliko te nekretnine zaista vrijede. Gledali smo da upravo ovim svjesnim dodatnim knjiženjem ispravki, na nivou grupe, dođemo do jednog realnijeg i kvalitetnijeg portfolija, da napravimo čvrstu osnovu za realno planiranje za 2016, 2017. i naredne godine. I naša majka banka u Srbiji i supsidijar u Budvi su imali istu poslovnu politiku.
CAPITAL: Koliki je gubitak banke?
ŠUPUT: Taj gubitak je prije oporezivanja iznosio dva miliona KM. Pored toga što on nije veliki, još bitnija činjenica je da neće ugroziti naše poslovanje, zato što imamo neraspoređenu dobit iz svih prethodnih godina kada je banka poslovala pozitivno i on će u cjelini biti pokriven iz tih rezervi. Naša banka ima kapital veći od 60 miliona KM, uz pokazatelj adekvatnosti kapitala od 28 odsto, što je iznad prosjeka i u međunarodnim relacijama. Pored činjenice da smo dobro kapitalizovani, za klijente je bitno i da je naša tekuća likvidnost na izuzetno visokom nivou.
CAPITAL: Spomenuli ste privatizaciju Komercijalne banke u Srbiji. Kako će se to odraziti na banku u Banjaluci?
ŠUPUT: Suština je da Komercijalna banka prije same privatizacije planira da unaprijedi svoje poslovanje. Privatizacija nije osnovni cilj. Komercijalna banka ima svoje ime i, nezavisno da li će se i kada desiti privatizacija, nama je cilj da podignemo nivo poslovanja i postanemo najbolja i najprepoznatljivija banka u regionu. Više nije Srbija samo cilj, nego region. Mi imamo banku i u Crnoj Gori i u BiH i trebamo i tu širiti i jačati svoje poslovanje. I više od toga, u regionu.
CAPITAL: U medijima su se pojavile informacije da bi Nova banka mogla da kupi Komercijalnu banku. Kakvi su izgledi za to?
ŠUPUT: To je malo nespretno preneseno. Komercijalna banka Banjaluka posluje na nivou grupe i naš akcionar u Beogradu je donio odluku da privatizacija te banke ide sa kćerkama u paketu. Banka u Banjaluci se ne prodaje individualno i o tome mi ne odlučujemo. To je možda bilo u domenu razmišljanja Nove banke, ukoliko se akcionar u Beogradu odluči da prodaje kćerke posebno. Nova banka je možda prepoznala Komercijalnu banku kao dobru i kvalitetnu banku i izrazila interes za nju i ono što ja kao direktor mogu reći je da to može samo da imponuje. Ali, ponavljam, Komercijalna banka se prodaje kao Grupa i o tome odlučuju akcionari u Srbiji.
Ohrabrujući trendovi na početku 2016.
CAPITAL: Kakvi su pokazatelji na početku ove godine kada je u pitanju poslovanje Komercijalne banke?
ŠUPUT: Trendovi u 2016. godini su za nas apsolutno ohrabrujući. U prva dva mjeseca imamo nastavak trenda rasta štednje, porasta broja klijenata i pozitivno poslovanje. Ono što je za nas bitno je da naše tekuće poslovanje ostvaruje profit.
CAPITAL: Kakvi su dalji planovi za ovu godinu?
ŠUPUT: Naš plan je da se oslonimo na jedan stabilan i zdrav postojeći model koji imamo u Grupi i da ga unapređujemo. Nastavljamo da razvijamo nove proizvode. Prije svega, da se preko novih kanala distribucije približavamo našim klijentima na savremen način. Prošle godine smo uveli mobilno bankarstvo, estetski, ali i funkcionalni redizajn internet bankarstva za fizička lica, kao i nove proizvode u kartičnom poslovanju koji ove godine treba da daju puni efekat. Sigurno ćemo se osloniti i na nove digitalne usluge i proizvode, koje razvija matična banka i plasirati ih ovde. Vjerovatno ćemo razmišljati i u pravcu širenja u BiH. Komercijalna banka sa jakim kapitalom koji ima iza sebe i visokom stopom likvidnosti može i mora da bude jači igrač na finansijskom tržištu BiH.
CAPITAL: Gdje planirate širenje mreže?
ŠUPUT: Sigurno da još prostora ima u Federaciji BiH, ali i u RS, u Banjaluci i drugim većim gradovima. Planiramo i uvođenje novih tehnologija. Ne morate da imate šalter sa ljudima, možete da imate određene servise, ne samo preko bankomata, koji omogućavaju i konverziju novca i plaćanje računa i podizanje gotovine, nego i preko sadržajnijih mobilnih aplikacija. I to je jedan efikasan, napredni model širenja mreže.
CAPITAL: Jedan od najvećih problema bankarskog sektora BiH su nekvalitetni krediti. Kakvo je stanje po tom pitanju u Komercijalnoj banci?
ŠUPUT: Bankarski sektor u BiH nema jedinstvenog načina izračuna loših plasmana, jer svaka banka ima svoju metodologiju. Komercijalna banka je i od regulatora u BiH i od Narodne banke Srbije, i eksternog revizora dobila pozitivno i čisto mišljenje da smo jedna od banaka koja na najrigorozniji način prati te kredite. To je u ovom trenutku potrebno svima, jer moramo imati realnu sliku koliki su u portfolijima banaka loši krediti. Ukoliko sakrijemo tu sliku za sebe doći ćemo u poziciju da jednom svi ti loši plasmani isplivaju i da banke dođu u ogromne probleme. Procenat loših plasmana na nivou bankarskog sektora BiH je oko 16 – 17 odsto. Mi smo ispod prosjeka sektora i krećemo se potpuno u okviru naših planova. U ovoj godini očekujemo i dodatno smanjenje NPL-a i na dobrom smo putu da ti loši krediti ne budu u visokom procentu. Međutim, gledajući ostale banke, mislim da bi u pojedinim situacijama i one trebale biti rigoroznije prema sebi.
CAPITAL: Za koliko je, prema Vašem mišljenju, procenat loših kredita na nivou bankarskog sektora veći u odnosu na zvanične podatke?
ŠUPUT: Sigurno za nekoliko procenata, kada bi svi primenili našu metodologiju. Jedan od naših većih akcionara je EBRD koji ima rigoroznu politiku po pitanju nekvalitetnih kredita, kakva se primjenjuje kod banaka u EU i mi upravo težimo ka tome.
Previše banaka u BiH, neminovno spajanje ili gašenje
CAPITAL: Posljednjih godina u RS i BiH je primjetna stagnacija kada su u pitanju krediti privredi, dok se i građani uglavnom zadužuju za tekuću potrošnju. Šta je razlog i koliko se to, po Vašem mišljenju, negativno odražava na cjelokupan bankarski sektor?
ŠUPUT: Svakako da to utiče na poslovanje, jer ako vam raste štednja, a taj novac ne oplođujete, odnosno ne plasirate, rastu vam troškovi. Evidentno je da su kamatne stope na štednju unazad nekoliko godina u konstantnom padu, ali su u padu i aktivne kamatne stope na kredite. Prošle godine je štednja rasla blizu devet procentnih poena, dok su krediti rasli tri procenta. Više su rasli krediti stanovništvu, uglavnom je to prepakivanje postojećih kredita i dodavanje nešto još za potrošnju. Hipotekarni krediti su u stagnaciji, a krediti privredi bilježe pad u 2015. godini. Jedini rast kreditiranja je kreditiranje države – kupovina hartija od vrijednosti, zaduženja ministarstava, entiteta… Sada je sve teže naći neki dobar projekat u privredi koji banka može da isprati, a s druge strane, imamo pooštrenu kreditnu politiku banaka.
CAPITAL: Šta je rješenje? Kako ponovo pokrenuti kreditiranje privrede?
ŠUPUT: Potrebno je da država napravi bolji poslovni ambijent i da privredi otvori više prostora da mogu lakše da rade. Privreda se mora rasteretiti u svakom segmentu.
CAPITAL: Da li su se i u kojoj mjeri problemi u „Bobar banci“, „Banci Srpske“, pa i „Pavlović banci“ negativno odrazili na bankarski sektor RS?
ŠUPUT: Sigurno da sve to negativno utiče na bankarski sektor. „Bobar banka“ i „Banka Srpske“ su zauzimale oko osam odsto tržišta RS. To je oko 500 miliona KM bilansne aktive, dosta depozita i klijenata. To nije dobro ni za jednu banku niti za investitora koji možda želi da kupi neku banku u BiH. Što se tiče „Pavlović banke“, zaista mi je žao što je došlo do ovakvih udara na tu banku. Svaka banka se može naći na meti bilo kakvih špekulacija, a građani to odmah prepoznaju kao potencijalni problem i onda kreće lavina podizanja depozita i nepovjerenja u tu banku. Nadam se da će se na ovome zaustaviti. Istovremeno moram reći da BiH sa 3,9 miliona stanovnika ima 25 banaka i da je to previše. Sigurno je neminovan jedan proces spajanja banaka, možda čak i gašenja nekih banaka, jer ovoliko tržište sa ovolikim brojem banaka u budućnosti definitivno ne može da opstane. Podatak da četiri najveće banke u BiH drže 70 odsto tržišta, a 21 banka preostalih 30 odsto tržišta, sve govori. Nadam se da će se udari koji su bili na bankarski sektor RS završiti na ovome, iako najave oko konverzije švajcaraca opet ne govore da idemo u dobrom pravcu. Iz svega se naslućuje da će 2016. biti turbulentna za bankarski sektor.
CAPITAL: Narodna skupština RS nije usvojila zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima, a umjesto toga predsjednik RS Milorad Dodik postigao je dogovor sa predstavnicima Hipo banke. Zaduženima je ponuđena konverzija u KM po sadašnjem kursu uz fiksnu kamatnu stopu od 5,99 odsto te otpis dijela obaveza, sa čime oni nisu zadovoljni. Da li je, po Vašem mišljenju, ovakav ishod bolji od predloženog zakona?
ŠUPUT: Nažalost, ovo je jedna od tačaka na kojoj nema dobrog rješenja za sve. To je opštevažeća konstatacija, ma koliko se neko upinjao da dokaže kako su neke zemlje to kvalitetno riješile. Naprosto desio se veliki međuvalutarni potres evropskih razmjera i sada je osnovno pitanje kako najpravednije rasporediti trošak koji je on izazvao. Svi će, naravno pokušavati da to ne budu baš oni i zato, ponavljam, nikada neće biti rješenja kojim će biti zadovoljni svi.
CAPITAL