– Lopovi ostaju nekažnjeni, a Republika Srpska, odnosno njeni građani, oštećeni za milionske iznose
– Uprkos stotinama dokaza počinioci šumskih krađa ne završavaju iza rešetaka jer su institucije zakazale u istrazi
– „Šume RS“: Ne možemo da se izborimo sa šumokradicama
BANJALUKA – „Jeba te Budo i Zveki, prijaviše Terzića, padoste i vi, on u govnima pa vuče i ostale za sobom“, „Nemoj ga voditi dole, vidjeće da fali na panju“, samo su dvije poruke koje su razmijenile šumokradice, a koje je evidentirao Centar javne bezbjednosti (CJB) Istočno Sarajevo. Poruke dokazuju krađu trupaca, ali bez obzira na to institucije Republike Srpske nisu u stanju da se izbore sa krađom šume. Istrage se sprovode površinski, namjerno opstruišu ili vode u pogrešnom pravcu, rijetko podignute optužnice su klimave, a sve na kraju u sudovima, koji su pod uticajem kriminalaca, rezultira slobodom ili minornim kaznama za šumokradice.
Dva slučaja šumskih krađa koja su procesuirana pred domaćim institucijama, a o kojima portal CAPITAL posjeduje dokumentaciju, dokazuju da lopovi ostaju nekažnjeni, a Republika Srpska, odnosno njeni građani, oštećeni za milionske iznose.
Uprkos stotinama dokaza, izjavama mnogobrojnih svjedoka, fotodokumentaciji, prisluškivanim telefonskim razgovorima, falsifikovanim otpremnicama i šumskim žigovima, počinioci šumskih krađa ne završavaju iza rešetaka jer su neke, ili sve, institucije zakazale u istrazi.
(Ne)rad istražnih organa: Sloboda za šumokradice Jahorine
Prije čak osam godina, u julu 2011. godine, započela je istraga šumskih krađa na Jahorini protiv četiri radnika Šumskog gazdinstva (ŠG) „Jahorina“ Pale i vlasnika preduzeća „Terzić“ iz Mokrog kod Pala.
Tadašnje Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo podiglo je optužnicu četiri godine kasnije, u februaru 2015. godine.
Uroš Kozomara, kao v.d. direktora ŠG „Jahorina“, optužen je da je firmi „Terzić“ omogućio pribavjanje imovinske koristi u neutvrđenom iznosu tako što je s vlasnikom tog preduzeća Delivojem Terzićem i Slavojkom Muharemovićem dogovorio, te potpisao Ugovor o izvođenju radova na sječi, izvozu i iznosu šumskih drvnih sortimenata ukupne vrijednosti oko 233.400 KM.
Nemanja Milinković je kao šef Radne jedinice Pale u ŠG „Jahorina“ optužen da je prekršio Zakon o šumama i tada važeće pravilnike kada je uveo u posao Terzićevu firmu, iako je znao da nema potrebnu licencu za to. Pored toga, on je optužen da je Simi Abuli, čuvaru šuma, omogućio da obavlja i posao primača, razmjerača i otremača drvnih sortimenata, a znajući da istovremeno obavlja i druge poslove, čime je stvoren manjak drvnih sortimenata od 992.191 kubnih metara ukupne vrijednosti 187.186 KM. Milinković je istovremeno omogućio i bespravnu sječu 398 stabala jele, smrče, bijelog bora i bukve, te je pričinjena šteta od 55.219 KM.
I Abula je optužen što je, pored pozicije čuvar šuma, prihvatio da bude primač, razmjerač i otpremač, te da istovremeno sa životinjskom zapregom izvozi oblovinu od panja do kamionskog puta, a sve u cilju pribavljanja sebi i drugima imovinske koristi na štetu „Šuma RS“. Prema optužnici on je drvne sortimente primao i evidentirao pod nižim kvalitetnim klasama i nižom vrijednosti i sve je evidentirao u knjige primjedbe drveta za šume u svojini RS. Na taj način omogućio nastupanje pomenutog manjka drvnih sortimenata vrijednosti 187.186 KM i bespravnu sječu stabala od 55.219 KM.
Bojan Živković je optužen da je kao otpremač i primač na međustovarištu propustio provjeriti pravilnost klasiranja sortimenata primljenih u sječi, te je vršio otpremu sortimenata kupcima i tom prilikom upisivao netačne podatke o količini i klasi, čime je takođe odgovoran za navedeni manjak od 187.186 KM.
Posljednji optuženi u ovoj grupi bio je Delivoje Terzić, u svojstvu vlasnika preduzeća „Terzić“. On je optužen da je nagovarao v.d. direktora ŠG Uroša Kozomaru da postupi protivzakonito i sklopi Ugovor sa preduzećem „Vučija Luka“ o izvođenju radova na sječi, izvozu i iznosu drvnih sortimenata uz postavljanje uslova da firma „Terzić“ bude podizvođač, iako nema licencu za to. Tužilaštvo je tvrdilo da je Kozomara to prihvatio i Terziću omogućio pribavljanje imovinske koristi u neutvrđenom iznosu.
U toku dokaznog postupka na glavnim pretresima, optužba je saslušala 19 svjedoka i sprovela oko 90-tak materijalnih dokaza, među kojima je bila brojna dokumentacija ŠG, nalazi vještaka, fotodokumentacija, presretnuti telefonski razgovori optuženih…
U Službenom izvještaju Sektora kriminalističke policije CJB Istočno Sarajevo, koji je u posjedu CAPITAL-a, navode se detalji iz presretnutih razgovora i SMS poruka optuženih.
„Transkripti presretnutih telefonskih razgovora, u periodu od 24. marta 2011. godine do 15. jula 2011. godine, između Terzić Delivoja, Terzić Milivoja, Milinković Nemanje, Živković Bojana, Abula Sima i drugih lica nedvosmisleno ukazuju na brojne izvršene nezakonitosti, prilikom sječe, izvoza i iznosa drvnih sortimenata, a na koje ukazuje i vještak Gavrić Aleksandar u svom nalazu i mišljenju“, navedeno je u Službenom izvještaju.
Tužilaštvo je ustvrdio da su optuženi počinili krivična djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, Nesavjestan rad u službi i Podstrekavanje, da svi dokazi ukazuju na to, te zatražilo da ih sud kazni.
„Svi iskazi saslušanih svjedoka po tužilaštvu imaju uporište u ostalim materijalnim dokazima, a posebno u nalazu i mišljenju vještaka šumarske struke Aleksandra Gavrića, koji je rukovodio uviđajnom ekipom gdje je uviđaj trajao duže od mjesec dana, te je u konačnici vještak utvrdio da je od 398 stabala posječenih bez doznake, Simo Abula primio kao posječene u skladu s propisima njih 304, a za 94 nije izvršio dužnost obaveznog nadzora, i time omogućio nastupanje manjka šumskih drvnih sortimenata vrijednosti 187.186 KM, a sve bez prethodnog odabiranja, obilježavanja i evidentiranja i bespravnu sječu stabala jele, smrče, bijelog bora i bukve čime je ŠG „Jahorina“ pričinio imovinsku štetu u iznosu od 55.219 KM“, navelo je Tužilaštvo u završnoj riječi.
I odbrana je imala svog vještaka, Savu Golubovića. Zatražila je oslobađanje, navodeći da nedostaje jedno od osnovnih zakonskih obilježja krivičnog djela, a to je namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Koliko je istraga aljkavo vođena pokazuje i to što zapisnik o uviđaju, koji je sačinio Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, nije bio potpisan, što je bio argument odbrani da postavi pitanje njegove zakonitosti.
Pored toga, vođe uviđajnih timova su bili diplomirani inženjeri šumarstva zaposleni u „Šumama RS“, odnosno kod oštećene strane, a vještak Gavrić, na čijem je nalazu Tužilaštvo temeljilo optužnicu, iako autor uviđaja, nigdje nije potpisan.
Iako je Gavriću izdata naredba za vještačenje, posao koji je trebalo da uradi povjerio je inženjerima „Šuma RS“, što je takođe bio argument odbrane za osporavanje njegovog nalaza.
„Sud je našao da optužba nije dokazala da su optuženi počinili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret“, istakla je sudija Osnovnog suda Sokolac Branka Malović.
U obrazloženju presude, ona je navela da istraga nije rađena i skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.
Malovićeva ističe da se u nalazu vještaka Gavrića navodi da je uviđaju prisustvovao tokom prve sedmice rada uviđajnih timova, ali da se ta tvrdnja ne može uzeti kao tačna.
„Svi svjedoci su izjavili da je vještak Gavrić na terenu bio prisutan samo jedan dan“, navela je Milovićeva u presudi.
Iako je tužilaštvo reklo da je Gavrić rukovodio uviđajnom ekipom i da je uviđaj trajao duže od mjesec dana, Gavrić nije stao iza nalaza uviđajnog tima.
„Sud ne može prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka šumarske struke Aleksandra Gavrića iz razloga što vještak nije postupio po naredbi Okružnog tužilaštva, prvenstveno što nije ličnim i neposrednim opažanjima utvrđivao pravo činjenično stanje na bazi kojeg će izraditi potpun, pravilan i tačan nalaz“, istakla je Milovićeva.
Sud je utvrdio i da je vještak Adnan Bešlić vještačio telefone optuženih ali da u sudskoj naredbi o tome nije bio naznačen period za koji je trebalo provesti vještačenje, odnosno pretres telefona. Zaključeno je da se podaci s telefona ne mogu koristiti kao relevantni.
Tvrdnje tužilaštva da su optuženi postupali umišljajno po prethodnom dogovoru Sud nije prihvatio jer ugovor ŠG „Jahorina“ i preduzeća „Vučija Luka“ zaključen prije naredbe o presretanju telefonskih razgovora, pa nema prethodnog dogovora.
Za Sud su bile sporne i naredbe Tužilaštva o prisluškivanju, odnosno prisluškivanjem je trebalo da bude dokazano dogovaranje izvršenja krivičnog djela, a prisluškivan je Terzić kojem se to krivično djelo i ne stavlja na teret optužnicom.
Optužnica je pala! Osnovni sud Sokolac oslobodio je Kozomaru, Milinkovića, Abulu, Živkovića i Terzića. Presuda je postala pravosnažna u septembru 2018. godine.
Sporazumom o priznanju krivice do minorne kazne – Sud pod palicom kriminalaca
Pored prethodnog slučaja u kojem je vidljiv (ne)rad istražnih organa, u idućem predmetu šumske krađe, Osnovni sud Gradiška stavio se u direktnu zaštitu kriminalaca.
Sve je počelo u martu 2013. godine zaustavljanjem kamiona sa nelegalnim trupcima od strane policije na području Gradiške, nakon čega je napravljen plan kontrole drvnih sortimenata u tri preduzeća.
U dva preduzeća dokumentacija u vezi sa trupcima na stovarištima tih firmi je bila uredna, dok stovarištu preduzeća „Beli – Borna“ vlasnik Ljubomir Vidović nije dozolio pristup policiji.
Policija je o tome obavijestila Republičku upravu za inspekcijske poslove, te su šumarski inspektori utvrdili da na stovarištu „Beli – Borna“ ima 70 trupaca hrasta i sedam trupaca jasena bez bilo kakve dokumentacije i šumarskih oznaka, a koji su u vlasništvu Vidovića.
U policijskom izvještaju se navodi da su trupci oduzeti, ali da su ostali na stovarištu preduzeća „Beli – Borna“, do transporta na prostor Republičke uprave za robne rezerve.
Vidović je tvrdio da trupci nisu njegovi već Vida Petrića koji ih je samo deponovao na njegovom stovarištu.
Pretresom je oduzeta dokumentacija o poslovanju Vidovićevog preduzeća, saslušano više lica, a utvrđeno je i da je to preduzeće preprodavalo trupce firmi „Lipa – drvo“ u Omarskoj – Prijedor gdje su inspektori našli veću količinu trupaca bez dokumentacije, a koja potiče od preduzeća „Beli – Borna“.
Zaposleni u „Lipa – drvo“ izjavili su da tri ili četiri godine unazad otkupljuju drvo od firmi „Beli – Borna“ i „Subotić drvopromet“, te da su uvijek uz trupce dostavljane otpremnice, ali da u tom slučaju nisu.
Okružno tužilaštvo Banjaluka naredilo je vještačenje dokumentacije Vidovićevog preduzeća i ŠG „Gradiška“.
Vještak je utvrdio da je preduzeće „Beli – Borna“ od 2010. do 2013. godine otkupio 2.260 kubnih metara neto mase trupaca na osnovu otpremnica šumskih gazdinstava, ali se primjerci tih otpremnica ne nalaze u ŠG „Gradiška“. Na osnovu dokumentacije utvrđeno je da je prometovalo trupce u vrijednosti 586.196 KM bez PDV-a.
Istovremeno Vidovićevo preduzeće je izvršilo otkup trupaca u vrijednosti od 587.920 KM bez PDV-a, a za koje „Šume RS“ uošte nisu izdale otpremne iskaze.
Vještak je utvrdio i različite brojeve otpremnih iskaza, kao i razliku između šumarskih žigova, odnosno žig je na otpremnici otpremača bio svjetlije, a na otpremnici u Vidovićevom preduzeću, druge tamnije boje.
Sve je trajalo godinu i po, da bi u novembru 2014. godine Tužilaštvo donijelo Naredbu o sprovođenju istrage protiv Ljubomira Vidovića zvanog „Beli“.
Nakon toga slijedi ispitivanje Ljube Subotića, vlasnika firme „Subotić drvopromet“, u svojstvu svjedoka, jer je posjedovao falsifikovani šumarski čekić, kao i bjanko otpremnice koje je kupio od Vidovića.
Subotić je priznao da je koristio falsifikovani čekić za obilježavanje tupaca, kao i da je od Vidovića kupio bjanko otpremnice.
Saslušana su i brojna druga lica koja su svjedočila da se otpremnice istog serijskog broja u Vidovićevom preduzeću razlikuju od onih u ŠG, kao i da su potpisi falsifikovani, podaci o količinama trupaca dopisivani i prepravljani.
Tek u decembru 2015. godine kao osumnjičeni je saslušan Vidović koji je u prisustvu advokata rekao da trenutno nije spreman da odgovara na postavljena pitanja i da će izjavu dati postupajućem tužiocu.
Uprava kriminalističke policije MUP-a RS krajem decembra iste godine podnosi Tužilaštvu Izvještaj o otkrivanju izvršioca za krivično djelo Zloupotreba ovlaštenja u privredi za Ljubomira Vidovića iz Gradiške.
U Izvještaju, koji je u posjedu CAPITAL-a, navedeno je da postoje osnovi sumnje da je Vidović kao direktor preduzeća „Beli – Borna“ počinio navedeno krivično djelo u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi od 1,1 milion KM za svoje preduzeće.
Policija je istakla da je Vidović prilikom kupovine drvnih sortimenata sačinjavao lažne otpremne iskaze i potvrde o plaćanju i prijemu robe, odnosno prikazivao lažne bilanse poslovanja i time ili prikrivanjem činjenica neistinito prikazao poslovanje preduzeća „Beli – Borna“.
Uz Izvještaj, policija je Tužilaštvu dostavila 20 materijalnih dokaza i obavještenja.
Policija je izvještaj Tužilaštvu podnijela i protiv Ljube Subotića, vlasnika „Subotić Drvoprometa“ sa sjedištem u Gradišci, zbog postojanja osnova sumnje da je od septembra 2010. do januara 2013. godine izvršio krivično djelo Zloupotreba ovlašćenja u privredi.
On je, prema izvještaju policije, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi od 386.474 KM, sastavljanjem lažnih isprava prilikom kupovine trupaca, odnosno prikazivanjem lažnih bilansa i prikrivanjem činjenica, neistinito prikazao poslovanje svog preduzeća.
I istraga Subotića započela je nakon zaustavljanja kamiona sa trupcima, kao i u slučaju Vidovića.
Pretresom je izuzeta dokumentacija Subotićevog preduzeća, a iz analize otpremnih iskaza vidljivo je da je vršeno krivotvorenje i da se isti razlikuju od otpremnica u ŠG „Gradiška“.
Na stovarištu „Subotić – Drvoprometa“ nađen je 101 trupac jasena bez bilo kakve dokumentacije i bez šumskih oznaka. Trupci su oduzeti.
Pored toga, šumarski inspektori su posumnjali u ispravnost šumarskog žiga na drugim trupcima koji su se nalazili na stovarištu, ali kada su sutradan ponovo izašli na stovarište spornih žigova nije bilo jer su vrhovi trupaca bili odsječeni.
Pretresni su i kuća, objekti i vozila koje koristi Subotić, te je on saslušan kao osumnjičen.
Vještačenje dokumentacije iz Subotićevog preduzeća i iz ŠG „Gradiška“ naređeno je u novembru 2013. godina, a vještak je sve završio u septembru 2014.
„Izvršenim vještačenjem dokumentacije utvrđeno je da se isti otpremni iskazi ne nalaze u dostavljenim primjercima otpremnih iskaza ŠG „Gradiška“, ŠU „Laktaši“ i ŠG „Prijedor“. Na osnivu navedenih otpremnih iskaza kao i prema iskazima na kojima je ispravljen datum otpreme, ispravljena vrsta drveta, preduzeće „Subotić Drvopromet“ izvršilo je promet drvnih sortimenata u vrijednosti od 386.474 KM bez PDV-a“, navedeno je u policijskom Izvještaju.
Nakon nalaza vještaka, u novembru iste godine, Tužilaštvo je donijelo Naredbu o sprovođenju istrage protiv Subotića. Uslijedilo je saslušavanje više svjedoka.
Četiri otpremača su izjavila da na otpremnicama, koje su uzete iz Subotićevog preduzeća, nije njihov rukopis ili potpis, da su prepravljane količine trupaca, datumi…
Subotić je kao osumnjičeni saslušan u decembru 2015. godine kada je isto kao i Vidović postupio, odnosno rekao da nije spreman da odgovara i da će izjavu dati postupajućem tužiocu.
U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka za CAPITAL su rekli da su u martu 2016. godine podigli optužnice protiv Vidovića i Subotića.
„Okružno javno tužilaštvo Banjaluka 4. marta 2016. godine podiglo je optužnicu sa kaznenim nalogom protiv Vidović Ljubomira, zbog krivičnog djela Falsifikovanje isprave. Postupajući po optužnici Osnovni sud u Gradišci donio je 17. maja 2016. godine osuđujuću presudu. Tužilaštvo je 2. marta 2016. podiglo optužnicu sa kaznenim nalogom protiv Subotić Ljube, zbog krivičnog djela Falsifikovanje isprave. Postupajući po optužnici Osnovni sud u Gradišci donio je 18. maja 2016. osuđujuću presudu. Za sve informacije u vezi sa presudama, obratite se nadležnom Osnovnom sudu u Gradišci“, rekla je rukovodilac odnosa sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Maja Vidović.
Iz odgovora je vidljivo da je Tužilaštvo optužnice podiglo zbog krivičnog djela Falsifikovanje isprave, a ne zbog Zloupotrebe ovlaštenja u privredi, za koje je krivično djelo policija podnijela izvještaje.
Prema saznanjima CAPITAL-a Vidović i Subotić osuđeni su na minorne novčane kazne, nakon što su sklopili sporazum o priznanju krivice, koji je Osnovni sud Gradiška prihvatio.
To nije bilo moguće potvrditi jer su šumokradice pod zaštitom gradiškog Suda koji nam donesenu presudu nije želio dostaviti u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
Iako navode da je svrha kažnjavanja spriječavanje učinioca da ubuduće čini krivična djela i njegovo prevaspitavanje, te uticaj na druge da ne čine krivična djela kao i izražavanje društvene osude, jačanje odgovornosti i svijesti kod građana o štetnosti krivičnih djela i opravdanosti kažnjavanja, u Osnovnom sudu Gradiška kriju presudu od javnosti.
„Obzirom da je krivični postupak vođen protiv fizičkih lica, a da svrha kažnjavanja u skladu sa važećim Krivičnim zakonikom u smislu navedenog nije isticanje na stub srama i svakodnevno povlačenje u sredstvima javnog informisanja, nego prevaspitavanje učinioca da ubuduće ne čini krivična djela, javni organ zaključuje da se tražene informacije isključivo tiču ličnih interesa koji se odnose na privatnost trećih lica“, naveo je sekretar Suda Miron Bjelovuk.
Bjelovuk se zabrinuo i da bi objavljivanjem presude Vidović i Subotić „veoma izvjesno mogli trpiti nematerijalni štetu u vidu duševnih bolova opterećeni osjećajem srama i nelagode“.
Predsjednik Osnovnog suda Gradiška Veljko Krejić nije odgovorio na našu Žalbu upućenu zbog odbijanja sekretara tog suda i službenika za informisanje Mirona Bjelovuka da nam dostavi presudu.
Zbog izrečene novčane kazne i neadekvatnih sankcija za šumokradice, vještak čiji je identitet poznat CAPITAL-u, informaciju o svemu predao je Tužilaštvu BiH na postupanje u januaru 2017. godine, a zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela Pranje novca.
Iz Tužilaštva BiH na pitanje CAPITAL-a da li je pokrenuta istraga u vezi sa navodima iz Informacije nema odgovora ni nakon tri mjeseca.
Potvrđeno je samo da je Informacija sa izjavama 17 svjedoka, izvještajima MUP-a RS i nalazima vještaka zaprimljena u Tužilaštvo BiH u februaru 2017. godine.
„Šume RS“: Ne možemo da se izborimo s šumokradicama
Iz Javnog preduzeća „Šume RS“ kažu da nisu u mogućnosti samostalno riješiti problem krađe šuma. Najveći problem im je mali broj riješenih prijava i naplaćene štete.
„U vezi sa problemom bespravnih sječa, zatražili smo od nadležnih institucija koji pokrivaju područja gdje je najveći broj evidentiranih šteta, da svako iz svoje nadležnosti preduzme odgovarajuće mjere kako bi se ove radnje spriječile, a počinioci adekvatno sankcionisali, iz razloga što „Šume RS“, kroz svoju redovnu djelatnost nisu u mogućnosti samostalno riješiti ovaj problem“, naveli su u ovom preduzeću.
Ističu da je veliki problem veoma mali broj riješenih prijava na sudovima, ali da javno preduzeće ne može uticati na njihov rad, kao ni na ocjenu dokaza i donošenja odluka u pojedinačnim slučajevima.
„Uspostavljanjem novog informacionog sistema, predviđeno je da, u procesu proizvodnje treba da bude korištena pločica sa bar kodom kada je u pitanju doznaka za sječu kao i korištenje pločica sa bar kodom prilikom premjera, odnosno primanja šumskih drvnih sortimenata. Novim načinom uvelo bi se jedno mjerenje čime bi se smanjila subjektivnost pojedinaca, što treba da omogući bolju kontrolu prometa šumskih drvnih sortimenata od kamionskog puta do kupca, što bi trebalo da onemogući bespravno otuđivanje šumskih drvnih sortimenata“, naglasili su u „Šumama“.
Dodali su podatak da je za devet mjeseci prošle godine bespravno posječeno 9.825 kubnih metara, te da su najveće štete evidentirane u ŠG „Jahorina“, „Doboj“ i „Romanija“.
U istom periodu podneseno je 357 krivičnih i 1.173 prekršajne prijave, a riješeno je svega devet krivičnih prijava i 176 prekršajnih.
Ministarstvo šumarstva ćuti
Da Vlada Republike Srpske nema jasnu politiku u vezi sa sprečavanjem krađe šuma potvrđuje i ćutanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Nemaju odgovor na pitanja koliko takvih krivičnih djela je procesuirano, da li su zadovoljni rješavanjem predmeta na sudovima, kolika je šteta nanesena Srpskoj šumskim krađama, kakav im je plan da se krađe smanje?
Dok se istrage opstruišu, namjerno vode u pogrešnom pravcu, a sudovi izriču minorne kazne, šumokradice u Srpskoj mogu da odahnu i prionu na pustošenje prirodnog bogastva, država je uz njih.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
